Zvakazarurwa 12 – Israeri neAmerica



Jerusarema togona kuinyora tichiti JerUSArema. Humbowo hwekuti pane kuyanana pakati peIsraeri neAmerica.

First published on the 9th of April 2026 — Last updated on the 9th of April 2026

Kereke inotevera nzira yemaJuda eTestamente Yekare

Kereke ndiyo Israeri yemweya saka zvakadaro inozadzisa zvimwe zvemicherechedzo inotaura pamusoro peIsraeri.

Mwari paakabva kumaJuda makore 2000 akadarika, akatendeukira kukereke yevaHedeni.

Apo Mwari anotanga kusiya kereke yemaHedeni yeRaodikia nhasi, arikudzokera kumaJuda.

Mapoka ese ari maviri, kereke nemaJuda ane zvakafanana zvinovabata sezvo zvakawanda zvezviitiko zveTestamente Yekare nezvaiereswa zvaive nekuzadziswa kwakadzama mukereke yeTestamente Itsva.

Semuenzaniso, kutanga kwekutsiviwa kwemaprista echiJuda kwaive nemuPrista mukuru Aaroni akasukwa akazodzwa nemafuta nemuprofita Mosesi.

EKSODO 40:12 Zvino uswededze Aaroni navanakomana vake kumukova wetente rokusongana, ugovashambidza nemvura.

13 Ipapo ufukidze Aaroni nguvo tsvene ugomuzodza nokumutsaura, kuti andishumire pabasa rovuprista.

Kereke inemuPrista mukuru mumwechete chete, Jesu Kristu. Asi akateedza nzira imwechete yeTestamente Yekare.

Johane Mubapatidzi akanzwa asina kufanira kumubapatidza kusvikira azoona kuti Murawo waifanira kuzadziswa.

MATEO 3:15 Asi Jesu akapindura akati chirega hako zvino, nokuti zvakafanira kuti tizadzise kururama kwose. Ipapo akamurega.

Muprista Mukuru weSungano huru aifanira kusukwa nemuprofita. Saka Johane akasuka Jesu murubapatidzi rwekumunyika mumvura.

Johane akangoudzwa naMwari kuti abapatidze.

Aive asina mafuta kuti amuzodze saka akatarisa Jesu kusvikira aona Mweya Mutsvene wauya senjiva kuzozorora pamusoro paJesu, nezodzo rinoshamisa.

Uku kwaive kutendera kwaMwari kuti Messiasi, Iye Muprista Mukuru, aive asukwa azodzwa.

JOHANE 1:32 Johane akapupura akati: Ndakavona Mweya achiburuka Kudenga senjiva akagara pamusoro pake.

33 Neni ndakanga ndisingamuzivi, asi wakandituma kubapatidza nemvura, Ndiye wakati kwandiri: Uyo waunoona Mweya chiburuka pamusoro pake, akagara pamusoro pake, ndiye unobapatidza noMweya Mutsvene.

Kuzodza zvinoreva kuti Mweya wakazorora pana Jesu Mweya hauna kupinda mukati make.

Mweya kuti upinde maari zvaive zvisina maturo nekuti kuzara kwaMwari kwaive kwagara kuri maari pamuviri.

VAKOROSE 2:9 Nokuti kuzara kovuMwari kunogara maari pamuviri. Jesu haana kubvira akashanduka.

VAHEBERU 13:8 Jesu Kristu unogara akadaro zuro nhasi, nokusingaperi.

Mweya uri maari wakangobuda kunoita Njiva kuti umuzodze zvinopupurwa nevanhu vose.

Kumberi Jesu, Kudenga, akaratidzira Mweya wake kuna Sauro weTasasi sechiedza chinotosvora.

MABASA 9:3 Zvino akati ari parwendo, oswedera pedyo neDamasiko, pakarepo chiedza chakabva kudenga chakamupenyera pamativi ose.

MaJuda nekereke vese vane nyeredzi gumi nembiri

ZVAKAZARURWA 12:1 Zvino kudenga kwakaonekwa chiratidzo chikuru ichi: mukadzi wakanga akapfeka zuva mwedzi uri pasi petsoka dzake; napamusoro wake korona ine nyeredzi dzine gumi nembiri.

“Chiratidzo chikuru Kudenga” zvinoreva kuti chiratidzo ichi chine chirevo chemweya.

MaJuda aivewo rudzi rwaamai rwakaunzwa kubva kuMwanakomana weChipikirwa Messiasi.

Mukadzi mucherechedzo wekereke yevatendi. Kereke yechokwadi ndiyo Mwenga waKristu.

II VAKORINTE 11:2 Nokuti ndine godo pamusoro penyu negodo raMwari; nokuti ndakakuwanisai nomurume mumwe, kuti ndikuisei kuna Kristu semhandara yakachena.

Chiratidzo ichi kumiririrwa kwevatendi vechiJuda kubva muTestamente Yekare.

Nyenyedzi gumi nembiri ndivo madzitateguru akapa marudzi gumi nemaviri evaIsraeri mazita avo.

Akashonga zuva zvinoreva kuti vaive vakashongedzwa nyasha dzaMwari apo akavatungamirira kubuda muEgipita, akazarura gungwa dzvuku kuti vakurire vanotora Nyika yeChipikirwa mumakore anoda kuita manomwe.

Vakatapwa neBabironi nekuda kwezvivi zvavo, Nyasha dzaMwari dzakashandisa vaPersia kuvadzorera kubva muhutapwa.

Mwedzi uri pasi petsoka dzake. MaJuda aive akamira pamusoro peMurairo.

Korona ine nyeredzi gumi nembiri mucherechedzo wemadzitateguru gumi nemaviri vakapa marudzi aIsraeri gumi nemaviri mazita awo.

 

Chechipiri, kubva pamaonero ekereke, nyeredzi gumi nembiri dzinomiririra mapostora gumi nemaviri naPauro achitora nzvimbo yaJudasi. Vanoumba nheyo dzechokwadi chenguva yekereke yekutanga tinofanira kudzokera kuzvitendero zvekutanga izvozvo. Pauro nemapostora vakagamuchidzwa korona yemubairo.

Zuva mucherechedzo wenyasha. Tinoponeswa nenyasha kupfurikidza kutenda.

VAEFESO 2:8 Nokuti makapopeswa nenyasha nokuenda; izvo zvisingabvi kwamuri: asi chipo chaMwari.

9 Hazvibvi kumabasa kuti kusava nomunhu anozvikudza.

Mwedzi ndiwo nheyo yedu. Mwedzi unoratidzira Zuva.

Nheyo dzekereke ndeapo tinoratidzira chiedza cheShoko raMwari mumashoko edu nekuita kwedu.

ZVAKAZARURWA 12:2 Iye wakanga ane mimba wakadanidzira pakupona kwake, achitambudzika pakuzvara.

Muprofita wekupedzisira wechiJuda mumaprofita eTestamente yekare aive Maraki gore rinenge 397 BC zvichimba kuna Dhokotera Scofield. Mushure meizvozvo, maJuda vaive vari vega vachisangana nezvakaoma zvakawanda.

Vakatapwa nemaGiriki vaidzkisira maJuda netsanangudzo dzavo dzakachenjera. Vakashungurudzwa naAntioki Mukuru akazvidza Tembere kusvikira Maccabees arwisa achidzorera. Vakadzinga maGiriki asi vakazotapa nyika yeIdumea, kuzasi kweIsraeri, yaive isiri Nyika yeChipikirwa. Vakamanikidza Idumia kutambira chitendero chechiJuda. Uku kwaive kukanganisa kwakaipisisa.

Israeri yakabva yatapwa nevaRoma vakanga vachitonga Gungwa reMeditereniyeni. Roma yakabva yaita Herode mambo wemaJuda emuIdumia. Ndiye akaita mambo akaipisisa pakati pemaJuda, akauraya zviuru zvemaJuda paaidira. Herode, nekuti aive asiri muJuda akakwana, aive achitya kubviswa pachigaro naMessiasi wemaJuda chero nguva. Saka, aive akagarogadzirira kuuraya Jesu.

Muhondo yese yakaipa yezvematongerwo enyika iyi, Messiasi aizozvarwa murudzi rwemaJuda.

ZVAKAZARURWA 12:3 Ipapo kudenga kwakaonekwa chimwe chiratidzo ichi; tarira: Shato huru tsvuku ine misoro minomwe nenyanga gumi, nepamisoro yayo korona nomwe.

Nyanga gumi dzaive mucherechedzo wemarudzi gumi evatorwa akabatsira kuparadza hushe hweRoma yemapegani, asi nekuda kwavo, kana kuti nenzira yaisadziviririka, vakabatsira Pope kusimuka kuva nesimba pamatongo eHushe hweRoma yemapegani.

Korona nomwe dzakatanga naJurio Kesari aive Pontiff wezvakavanzika zveBabironi akazviita mudzvanyiriri wehupenyu hwese. Nhengo shanu dzemhuri dzakamutevera ari Mubati kuti vatange hushe hweRoma yechipegani uyewo kuva Pontiff saka kubatanidza zvematongerwo enyika nechitendero pamunhu mumwechete. Vaive Augustusi, Tiberio, Karigura, Kraudio, naNero aive nembiri yekuuraya maKristu.

Misoro iyi, nenyanga, nekorona zvese zvaive mucherechedzo yeshato anova Satani. Saka vaive vachikurudzirwa kufunga saDiaborosi apo anofamba achigadza hushe hweRoma yemaPegani hunozosanganiswa mukereke yeRoman Catholic. Satani mweya unoshingirira kutonga ndangariro dzedu nemazano asimo muMagwaro.

Chimwe chiratidzo chekudenga. Muono wemweya wakadzama muhushe hwaSatani hwerima.

Satani aimbove Rusifa (nyamasasi) mutumwa wepamusoro soro.

Denga rega ndiro rinogona kuzivisa hunhu hwaSatani hwekunyengera.

Satani anotinyengera zviri nyore , vanhu, kana tichikoshesa zivo yedu.

Jesu akatiyambira.

MATEO 24:4 Chenjerai kuti murege kutsauswa nomunhu.

Hushe hweRoma yemapegani hwakamuka huri kereke yeRoman Catholic

Isu vanhu, tinoda zaruriro yekudenga kuti tizarure meso edu kukunyengera kwakachenjera kwaDiaborosi.

Nyoka tsvuku. Mucherechedzo wemireza yemauto eRoma. Nyoka mucherechedzo waDiaborosi.

Asi Satani anoda vanhu vekushandisa.

Hushe hune simba kwazvo muTestamente Yekare hwaive Roma yemapegani.

Saka, Diaborosi akaisarudza kuti ive muzinda wake.

Romulus akatanga Roma pachikomo chiri pedyo nezambuko reTiberi paive nechitsuwa pakati perwizi. Airarama nekubira vanhu mumigwagwa. Akati anoda kuripirwa kuti vanhu vayambuke rwizi. Raive bhizimisi rine mari. Nekukasika kwakava nezvikomo zvinomwe zvaive zviine zvivakwa pamusoro pazvo. Pavaivaka masvingo ekuchengetedza zvikomo zvinomwe, Roma yakadaidzwa guta. Guta rezvikomo zvinomwe.

Zvikomo zvinomwe mucherechedzo wemisoro minomwe yeshato.

 

 

Mutsetse mutsvuku unoratidza chidziro chakapoteredza zvikomo.

Temberi yeJupita pachikomo chikuru yaive muzinda wehushe hweRoma yemapegani.

Muzinda weLaterani pachikomo cheCaelian wakapihwa kuna Bhishopu weRoma, nemubati Constantine, gore rakapoteredza 313 AD ukava muzinda wekereke yeRoman Catholic.

Muzinda weLaterani uchiri chigaro chikuru chechitendero nesimba rezvematongerwo enyika raPope. Pope ane simba pamusoro pevanhu vanodarika 1.4 bhiriyoni maCatholic.

Muna 1929 Musolini akasaina chibvumirano naPope kuti Vatican City yaive nyika yakazvimiririra ine rusununguko. Iyi ndiyo nyika dukusa pasi rese. “Nyanga duku” yaDanieri.

Johane akaona chipuka kana simba richisimuka kubva mugungwa revanhu vasina kugadzikika vaive vagere muEurope.

ZVAKAZARURWA 13:1 Zvino ndakaona chikara chichisimuka chichibva mugungwa, chine nyanga dzine gumi nemisoro minomwe, napamusoro penyanga dzacho pakanga nane korona dzine gumi, napamusoro pemisoro yacho mazita okumhura Mwari.

ZVAKAZARURWA 17:9 Ndipo panokufunga kunenjere. Misoro yawaona ndiwo makomo manomwe anogarwa nomukadzi.

Misoro minomwe inomiririra zvikomo zvinomwe zveguta rekutanga reRoma.

 

 

ZVAKAZARURWA 13:3 Mumwe musoro wacho wakanga wakaita sowakakuvadzwa kusvikira parufu; asi vanga raifanira kuvuraya; rakanga rapora, nyika yose ikashaniswa ikatevera chikara.

ZVAKAZARURWA 13:2 Chikara ichi chandakavona, chakanga chakaita sengwe; netsoka dzacho dzakaita sedzeberenemuromo wacho semuromo weshumba;

shato ikachipa simba rayo, nechigaro chayo chevushe; namasimba makuru.

“Shato yakamupa simba rayo, nechigaro chayo, nesimba guru.

Pope akapihwa muzinda weLaterani. Satani akashandisa simba rezvematongerwo enyika reHushe hweRoma kuvaka simba raPope.

 

 

Mubati Constantine akapa Pope muzinda weLaterani nemari zhinji. Kereke huru kana Basirika yakavakwa pamwechete neMuzinda weLaterani unodaidzwa kuti “Chigaro chaPetro”, nanhasi uchiri muzinda wekereke yeRoman Catholic. Izvi zvinopa Pope simba pamusoro pevanhu vanodarika 1.4 bhiriyoni pasi rese. Iri ndiro boka rimwechete revanhu rakakurisa pasi rese. Izvi zvinomiririra simba guru. Vabati veRoma vaidisa kuuraya maKristu vaisatenderana nekekereke yeRoman Catholic. Kupindira kwemauto uku kwakapa rimwe simba kune zvairairwa naPope.

ZVAKAZARURWA 17:18 Mukadzi wawaona ndiro guta guru 1rinobata vushe hwemadzishe panyika.

 

 

Roma yakakurira vatapi vayo

Uku ndiko kuita kweRoma.

Marudzi evatorwa akatapa Hushe hweRoma. Asi marudzi aya vakakurirwa nekereke yeRoman Catholic yakavatendeutsa kuita maCatholic.

Vemasangano akapikisa Roman Catholic akaikurira muRumutsiridzo. Asi dzidziso zhinji dzeRoman Catholic dzakakurira vemakereke akaipikisa kusvikira makereke ava mifananidzo yeKereke yeRoman Catholic. Tiriniti. Mwari Mwanakomana. Mwari mumwe muVanhu vatatu. Jesu ari muhuMwari. Kisimusi. 25 Zvita. Chishanu Chakanaka. Muvhuro weIsita. MaIsita egi. MaIsita bhani. Munhu Mumwe musoro wekereke. Achibhishopu. Nezvimwe zvakadaro. Kutaura uku kwese hakumo muMagwaro. MaCatholic akagadzira izvi asi chero vemakereke anoipikisa anotenda mazviri.

Pakati pevemarudzi evatorwa vakawanda vakaparadza hushe hweRoma, gumi vavo vaizobata basa guru pakusimudzira simba raPope weRoma kusvikira aita simba pamusoro pemarudzi evatorwa.

DANIERI 7:7 Shure kwaizvozvo ndakaona pane zvandakaratidzwa vusiku; ndikaona mhuka yechina yaityisa nokuvhundutsa, ine simba guru kwazvo, yakanga ina meno makuru evutare; ikapedza nokuvhuna-vhuna nokupwanya zvakanga zvasara netsoka dzayo, iyi yakanga yakasiyana nemhuka dzose dzakanga dzaitangira,yakanga ine nyanga gumi.

Chikara ichi chaive Hushe hweRoma yechipegani. Nyanga gumi ndiwo marudzi evatorwa akabatsira kutapa mapegani ekumabvazuva asi vakabatsira Pope kusimuka kuva nesimba, vachida kana kuti vasingazivi.

DANIERI 7:8 Ndikacherekedza nyanga ndikaona rumwe runyanga ruchibuda pakati pedzimwe, ruri ruduku, dzimwe nyanga nhatu pane dzokutanga dzakadzurwa nemidzi yadzo pamberi parwo; ndikaona kuti parunyanga urwo pakanga pane meso omunhu; nomuromo wakanga uchitaura zvinhu zvikuru.

Nyanga duku (simba duku) rakatanga saPope mumuzinda weLaterani ikakura kuita Vatican City, bato rakapfumisisa pasi rese. Kereke yeCatholic yakagashira dzidziso dzeTiriniti. Marudzi matatu anopikisa Tiriniti, maHeruri, maVhandari, nemaOstragothi vakaparadzwa pakati pegore AD 493 negore AD 568, apo vaive vapona pamaOstrogothi vakamedzwa kupinda murudzi rwema Rambadhi. Kuparadza uku kwakaitwa kuti Pope agadzwe kuita munhu akasimbisisa muRoma pakaparara hushe hweRoma hwekuMadokero. Saka hupikisi hwese kuTiriniti yeCatholic hwakaparadzwa kusvikira gore rinenge 1910 apo United Pentecostal muAmerica yakatanga kudzorera zvitendero zvekuti Jesu ndiye Mwari Wamasimbaose.

 

 

Kereke yeRoman Catholic iri mubishi kutapa makereke ese akambobva kwairi akadaidza Pope kuti antikristu. Vemasangano vakadzokera kuchiCathoic pazvitendero zvakafanana nekuti havana zita rekudaidza Mwari wavo weTiriniti, nekuti havagoni kuwana zita rimwechete rekudaidza Vanhu Vatatu. Havagoni kutsanangura kuti nei “Mwari Baba” zvisina kubvira zvataurwa muTestamente Yekare, asi muTestamente Itsva chete. “Mwari Mwanakomana” uye “Mwari Mweya Mutsvene” havana kumbotaurwa muBhaibheri. Saka vemasangano vari kuvaka chitendero chepasi rese chakaitwa nevanhu chiri chimufananidzo chechikara. Chikara chinogona kureva bato rechitendero rakaitwa nevanhu uye chitendero chinova kereke yeRoman Catholic.

Chikara chinokwanisawo kureva Pope musoro wekereke yeRoman Catholic.

 

Nyanga gumi dzinotarisa shure kumarudzi gumi evatorwa vakasimudzira Pope pamusoro pevatorwa muEurope apo Pope akasimuka kuva nesimba muEurope.

Nyanga gumi dzakatarisirawo vadzvanyiriri gumi vezvematongerwo enyika vachasimudzira Pope wekupedzisira, munhu wezvivi, kumuisa pakutonga nyika munguva inouya yemakore matatu nehafu eKutambudzika kukuru.

Uku kuzadziswa kweMagwaro.

(Semuenzaniso, vana vaAbrahama zvinoreva Isaka kana maJuda. Zvinorevawo Jesu. Kereke vanawo vaAbrahama veMweya).

 

Korona nomwe dzinoreva vadzvanyiriri vanomwe vekutanga vakaparadza Roma vakaguma vatanga hushe hweRoma.

Vatanhatu vekutanga vaibva kumhuri mwechete, nekuberekwa kana nekurerwa. Wechinomwe aive mutapi muuto.

Jurio Kesari akagumisa Roma akazviita mudzvanyiriri wehupenyu hwese.

Muzukuru wehanzvadzi yake Augustus akazvidaidza kuti Mubati akatonga ari mudzvanyiriri.

Tiberio, Karigura, Kraudio naNero vachitevera.

Johane akaiswa muhupoteri apo Nero akauraya maKristu achivapomera kuti vaive vatanga moto wakaparadza Roma muna AD 64.

ZVAKAZARURWA 17:10 Ndiwo madzimambo manomwe, vashanu vawa, mumwe uripo, mumwe ugere kusvika; kana achisvika unofanira kugara kwenguva duku.

“Vashanu vawa”, Kesari, Augustus, Tiberio Karigura naKiraudi vaive vafa vose.

“Mumwe uripo”. Nero aitonga kusvikira afa muna AD 68.

Wechinomwe aive mukuru wemauto Gariba akatora hushe nechisimba kwemwedzi minomwe asati aurawa.

Chiverengo chechinomwe chinozadzisa chimisikidzo. Kune mazuva manomwe muvhiki. Chechisere chinotanga zvinhu zvitsva.

ZVAKAZARURWA 17:11 Chikara chaiva po chisisi po, ndiye worusere umwe wavanomwe unondoparadzwa.

Vanhu vanomwe vekutanga vakatanga chimisikidzo. Mutungamiriri akatonga semudzvanyiriri. Kuurawa kwemaKristu kwakatanga. Kwakaguma nemutungamiri akatora chinzvimbo zvechisimba aive wezvematongerwo enyika.

Wechisere chava chimisikidzo chitsva. Kereke yakasimuka nemweya mumwechete ari wokutanga pavaRoma vanomwe.

“Umwe wavanomwe”, zvinoreva kuti kereke yeCatholic ndeyekuita kumwechete nevatongi vanomwe vekutanga veRoma.

Pope anotonga kereke yeRoman Catholic ari mudzvanyiriri. Kereke yeCatholic yakauraya makumi emamiriyoni emaKristu munhorondo yayo. Pope waantikristu wekupedzisira achapihwa simba revadzvanyiriri gumi kwenguva yake duku yemakore matatu nehafu munguva yeKutambudzika kukuru.

 

Nero akatanga kuuraiwa kwemaKristu kwakaipisisa. Vabati vashanu vaive nehutsinye vakatanga hutongi hwehudzvanyiriri hwemunhu mumwechete hwakatonga hushe hweRoma yemapegani. Galba, mukuru wemauto, akatora chigaro nechisimba kwemwedzi minomwe. Ndidzo korona nomwe dzakagadza nzira iyi.

Roma yechipegani payakawira pasi pasi pemarudzi evatorwa, mweya uyu wehudzvanyiriri wakanongwa nemaPope vanotonga nhasi sevadzvanyiriri muEurope.

Pakuuya kwekutanga kwaJesu, Satani akapinda muna Judasi aive mupostora, mutungamiriri wekereke.

Saka, Jesu paanouya kuzotora kereke yake, Satani anodzingwa kubva kudenga paanenge ari mupomeri wehama.

Satani anopinda mumunhu achatora chigaro nechisimba, sezvakaita Galba, chinzvimbo chepamusoro mukereke chinova chaPope. Izvi zvichamupa pfuma yese yeVatican bato rakapfumisisa pasi rese. Hupfumi hunoshanda segwezvo rinotiswededza kuna Diaborosi. Ndicho chikonzero nei Jesu akati, “Mune nhamo imi vapfumi.”

Galba aive mukuru wemauto. Saka, munhu wezvivi achave munhu waSatani, achatora chigaro zvechisimba achataurawo nevadzvanyiriri gumi kuti vamupe simba ravo remauto.

MaJuda vakazvuzvurudzwa kubva pakudanwa kwavo kwedenga.

Satani akazvuzvurudza maJuda kubva pakudana kweDenga paMuchinjikwa

Tinodzokera panguva yaJesu.

ZVAKAZARURWA 12:4 Rumhinda rwayo rukakweva chetatu chenyeredzi dzokudenga, ndokudzikandira pasi panyika, Shato ikamira pamberi pomukadzi wakanga ozvarwa kuti iparadze mwana wake kana azvara.

Vanhu vanoti aive Rusifa akanyengera chetatu chevatumwa pakutanga. Hazvireve chinhu. Rusifa aive akaneta kuna Mwari zvekuti chetatu chevatumwa vaisazombokurira zvikamu zviviri zvakasara zvakatendeka kuna Mwari. Rusifa akaneta nevatumwa vashoma haaizomboita hubenzi hwekuedza kurwisa nekumumukira.

Satani anoshanda neruzhinji. Kune vasingatendi vakawanda kudarika vanotenda. China ndiyo inotyisa rugare rwepasi rese nekuda kwehuwandu hwevanhu vayo.

Chikamu ichi chiri kushanda nenguva apo Jesu aizova panyika.

Fungai pamweya. Chetatu hachisi huwandu. Asi hukoshwa kana kuti hunaku.

GENESISI 15:5 Akamubudisa panze, akati: Zvino tarira kudenga uverenge nyeredzi, kana uchigona kudziverenga. Akati kwaari: Ndizvo zvichaita vana vako.

Vana vaAbrahama, maJuda, vaizoita senyeredzi.

Saka Mwari akagovanisa rudzi rwevanhu kuita zvikamu zvitatu. MaJuda, vaHedeni (vasiri maJuda), nevaSamaria (musanganiswa wemaJuda nevaHedeni).

Satani aive pabasa mumoyo yevanhu vechiJuda zano rakangwara raizovabatsira kuramba Messiasi.

Satani anogara achishandisa kunyengedza vanhu nezvematongerwo enyika zvanhasi kuti vabwe kuzano raMwari remweya.

Takazadzwa nezvatinoona zvakaipa panyika zvakatikomberedza, tinotadza kuona zano raMwari rakadzama. Kutsamwa kunoita kuti vanhu vatadze kutonga zvakanaka.

Mushure menguva duku yerusununguko pasi pevaMakabhi, Israeri yakatapwa ikagarwa ikadzvanyirirwa nemauto eRoma kubva muna 63 BC zvichienda mberi. Saka, maJuda akaumba ruvengo rukuru nemaRoma aya.

“Rumhinda” muchiratidzo runotaura pamusoro “penyaya (tale)” kana ngano inogadzirwa naSatani mundangariro dzemaJuda.

“Tarirai kuipa kwakaita maRoma aya”.

“Kana Messiasi akauya ikozvino anoita mukundi mukuru kuti aparadze maRoma”.

MaJuda, vachiramba chero mamwe maonero emweya, vanokoshesa rusununguko rwavo mune zvematongerwo enyika. Kwete muzvinhu zvavanofanira kukoshesa zvekuti vanoda rusununguko kubva kuzvivi.

Chero maitiro eRoma, echokwadi kana ekufungirwa, aikuchidzira ruvengo rwavo pamusoro pevapambi vavo maRoma.

Vakaita Messiasi mumufananidzo wavo ivo aizoita zvavanoda ivo kuti zvizadziswe

Kuda kwavo kukuru kwaive kwekuti kuite mutungamiri wechitendero aizogona kukurira maRoma.

Saka, maJuda akazadzwa nemazano akaitwa nevanhu zvekuti vakada Messiasi aizova gamba rekurwa raizodzinga maRoma. Zvavanoda zvakamedzwa nemoto wehutsinye hwevaRoma. Kunyanya apo Herode aive nehutsinye zvakanyanya akaiswa pamusoro pavo ari mambo, nevaRoma vavakavenga. MaJuda ese chavaingofunga kwaive kutsiva maRoma chete.

Zvakadaro, vakazadzwa nemifungo yavo zvekuti vakarasikirwa nehukama naMwari.

Zvakadaro, vakabatwa kwazvo nekunyengera kwavo zvekuti vakatadza kuziva chokwadi cheMagwaro akazadziswa saka vakaramba Messiasi wavo nekuti haana kuzadzisa zvavaida nezvavaitarisira.

Nekuuraya Messiasi, vakaita kuti Mwari atsvaire maJuda ezuva iroro kubva muBhuku reHupenyu.

Saka, Satani akazvuzvurudza chetatu cherudzi rwevanhu, kwete mukuverengwa asi nekuti vaive maJuda, aive netariro yekuenda Kudenga.

 

Shato yakamira pamberi pemukadzi.

Muna 63 BC mukuru wemauto eRoma Pompey akakurira Israeri.

Muna 37 BC maRoma akaita Herode mumiririri wavo mambo weJudea.

Herode akaitwa mambo wemaJuda nevaRoma zvisina Mwari mukati. Izvi zvakaita kuti Herode aite ruvengo pamusoro paMessiasi aive akazvarwa ari Mambo wemaJuda.

Saka, nhandare yaive yateiwa kuti shato yeRoma iparadze Jesu.

Jesu anotorwa kukwira Kudenga

ZVAKAZARURWA 12:5 Akazvara Mwana womukomana achazofudza marudzi ose netsvimbo yedare; mwana wake ndokutorwa kuna Mwari nokuchigaro chake choushe.

Mwari akataura naAbrahama makore 25 Isaka asati azvarwa gore rinenge 2300 BC.

Saka, Israeri iri nyika, (mukadzi) yaizotaura kuti ine makore anodarika 2 000 pakafa Jesu aine makore 33 saka aive mwana kana tichienzanisa nekureba kwenhorondo yemaJuda.

Asi muMereniyamu inouya, makore 1000 erugare, achasunga Diaborosi nengetani dzezviitiko mugomba risina magumo richaita kuti Diaborosi aparadzwe. Vasununguka kubva kukubata kwaSatani, Jesu achatonga nyika ari kuJerusarema netsvimbo yedare. Asingasekereke zvivi nezvakaipa zvese.

“Vakatorwa kuenda kuna Mwari” Jesu akakwira Kudenga zuva rekukwira kudenga raive mazuva 40 mushure mekumuka kwake kubva kuvakafa.

Zviitiko izvi zvakabata vose maJuda nekereke.

Messiasi akauya kuIsraeri kuti afire zvivi zverudzi rwevanhu.

Zviitiko zvikuru izvi zvakabereka kereke.

Pamweya, paive nekuyambukira kubva kumaJuda kuenda kuvaHedeni.

Tsoka dzemufananidzo wemuHedeni wakaonekwa naNebukadinezari kuhope dzaimiririra nguva nomwe dzemakereke.

 

 

MuTestamente Yekare ruponeso rwaive rwemaJuda.

Hushe huna hwemaHedeni hwakatonga nyika mumazuva iwayo hwaive nesimba rezvematongerwo enyika rakasvibiswa nezvakavanzika zveBabironi zvakapinda muHushe hwavo.

Pakupedzisira, muhushe hweRoma, zvakavanzika zveBabironi yechipegani zvaizopinda mukereke yeRoma. Ndiko kwaizoitwa kuipa kwese pamusoro pavo, apo vaizosvibisa Magwaro.

Jesu paakafa, maJuda akaramba Evangeri. Saka mupostora Pauro akatendeukira kuvaHedeni.

Panguva iyi, maJuda akabuda muzviitiko zvemufananidzo wemuHedeni.

Vaive varamba nekuuraya Messiasi.

Muna AD 70 mukuru wemauto eRoma Tito akauraya maJuda 1,100,000 akaparadza Tembere nezvipiriso zvavo. Muna AD 135 mubati weRoma Hadriani akauraya maJuda 58,000 akavaita kuti vapararire pasi rese.

Saka maJuda akapararira nekusekwa kukuru.

Kereke yemaHedeni yakatanga kuwanikwa kwese kwese pedyo nekure.

Nhorondo inozvidzokorora.

Zvino nekuswedera kwenguva yekupedzisira, kereke yevaHedeni yakatanga kuparara ichirasika apo kereke yeRaodikia inoita zvitendero zvayo yega zvinosimbiswa nemhanzi yemangoma. Bhaibheri harina kubvira rataura pamusoro pengoma. Makereke anozviitira zvitendero zvawo ega nedzidziso dzawo dzisingagoni kutsigirwa neMagwaro. Hatina kubvira tanzi tipemberere kuzvarwa kwaJesu. Asi vemasangano vakashandura Kristu Masi eRoman Catholic kuiita mhemberero hurusa dzechiKristu pagore dzinounganidza mari zhinij mumabhizimisi.

25 zvita rakaitwa zuva rakaberekwa mwari wezuva nemubati weRoma yemapegani Aurelian muna AD 274 mushure mekuuraya Felix aive bhishopu weRoma musi wa 22 Zvita AD 274. Aurelian akauraiwa nevanhu vake gore rakatevera racho.

Jurio 1 aive bhishopu weRoma, asati afa muna 352 AD, akatevedzera zuva rakaberekwa Mwari wezuva wemapegani akaita 25 Zvita Kristu Masi, sekuti raive zuva rakaberekwa Mwanakomana waMwri. Saka kereke yakashongedzwa chipegani kuti vakwezve mapegani.

Tiriniti yemapegani yakateedzerwa ikashandurwa kuita Tiriniti yemukereke paKanzuru yeNicaea muna AD 325. Asi Mwari weTiriniti akarasikirwa nezita rake nekuti Vanhu vatatu havagoni kuita zita rimwechete. Kunyanya kana Mweya Mutsvene usina zita muMagwaro. Kereke yakatanga kutaura kuti, “Muzita raBaba, Mwanakomana, naMweya Mutsvene” asi havana kugona kutaura kuti zita racho nderekutii.

Tiriniti inoisa esu muhuMwari ari Munhu wechipiri. Asi Pauro anoisa kuzara kwehuMwari muna Jesu pamuviri.

Saka, Tiriniti yemapegani yakaparadza simba revanoenda kumakereke nhasi rekunzwisisa chakavanzika chehuMwari. Vanotaura pamusoro peTiriniti isiri muMagwaro yavanobvuma vega kuti havanzwisisi.

Saka kereke inoramba zaruriro yehama Branham yeBhaibheri munguva yekupedzisira.

Panguva yakadaro Mwari akatanga kuunganidza zve maJuda muParesitina. Mutungamiri wenyika Trump akaita Jerusarema guta guru reIsraeri, chiprofita chakazadziswa.

Nguva yekereke yechinomwe yeRaodikia iri kupera zvishoma nezvishoma apo Israeri iri kudzokera muzano raMwari.

Makore akapoteredza 1900 maJuda akatanga kudzoka munyika yechipikirwa. Kuurayiwa kukuru kwemamiriyoni emaJuda muHondo yePasi rese yeChipiri pasi paHitira kwakazunza marudzi kusvikira vapa maJuda kanzvimbo kadiki mumusha mavo muIsraeri. Arabu nemakaro yaidawo kanyika aka vakarwisa muhondo ina vakakurirwa vakatorerwa dzimwe nzvimbo dzeIsraeri dzavaive vakambobatirira madziri. MaArabu emuJorodani aya vakabva vazvidaidza kuti vaParesitina. Yassa Arafati, muEgipita, akaenda kuRussia uko KGB yakamudhindira mapasipoti emuParesitina, vakamuita mutungamiriri weParesitina. Izvi zvakaitwa sekuedza kwekupedzisira kumisa maJuda kudzoka kumusha wavo muNyika yeChipikirwa.

Saka, maJuda akadzoka mushure mehupoteri hwemakore 2 000. Hakuna imwe nyika yakamboita izvi.

Inguva yekuti Mwari vabve kuvaHedeni vadzokere kumaJuda muIsraeri. Iyi inguva yeKutambudzika kukuru iri kuuya.

MaJuda asara nemakore matatu nehafu eKutambudzika Kukuru

ZVAKAZARURWA 12:6 Zvino mukadzi akatizira kurenje, kwaakange ane nzvimbo yakagadzirwa kubva kuna Mwari, kuti vamuriritira ipapo mazuva churu nemazana maviri nemakumi matanhatu.

KumaJuda, chiprofita ichi chinozadziswa kana tikatora kuti zuva rimwe rine maawa 24.

Siko (score) ndiwo makumi nemaviri 20. Mazuva 1260 makore matatu nehafu kana uchishandisa mwedzi wemuBhaibheri une mazuva 30.

Kana mwedzi 42 iri mazuva 1260, zvinoreva kuti mwedzi wemuBhaibheri une mazuva 30. (1260/42 = 30).

Saka Mwari akagadzirira maJuda zano rinozadziswa munguva yeKutambudzika kukuru yemakore matatu nehafu.

ZVAKAZARURWA 11:2 Asi chivanze chiri kunze kwetembere urasire panze, uye usachiyera; nokuti chakapiwa kuvechirudzi; uye vachatsikira guta dzvene pasi mwedzi makumi mana nemiviri.

3 Zvino ndichapa simba kuzvapupu zvangu zviviri, zvino zvichaporofita mazuva churu nemazana maviri nemakumi matanhatu, zvakapfeka masaga.

Nguva yeKutambudzika kukuru ine makore matatu nehafu.

Maprofita maviri Mosesi naErija vachapa maJuda Chokwadi cheEvangeri reTestamente Itsva.

 

 

MaJuda akagurirwa kubva pazano raMwari muna 33 AD pamuchinjikwa vachadzoka muzano raMwari mumakore matatu nehafu eKutambudzika. Kuuraiwa kukuru kwakaitika muna AD 70 apo maJuda akabuda muzano raMwari kumwe kuurayiwa munguva yehutongi hweNazi muHondo yePasi rese yechipiri apo maJuda akatanga kudzokera.

Munguva iyoyo, Mwari akatendeukira kumaHedeni munguva yemakereke manomwe.

Makereke emaKristu aizouraiwa apo makumi emamiriyoni akafa muNguva dzeRima nedzimwe nguva dzakatevera. Kubva kunana 300 kusvika kunana 1600, hupenyu hwaive huchityisa kuvanhu vasiri maCatholic.

ZVAKAZARURWA 12:14 Zvino kumukadzi kwakapiwa mapapiro maviri egondo guru,

Maprofita echiJuda maviri ndiwo mapapiro maviri egondo guru.

“’Gondo guru” zvinoreva kuti vachange vaine simba guru rekushandura mamiriro ezvinhu panyika. Izvi zviri pachena kubva pakuipa kukuru kweHwamanda nomwe neNdiro nomwe dzekuna Zvakazarurwa.

Renje mucherechedzo wekutsaurwa kwemaJuda kubva kumarudzi epasi pano anovavenga. Mutungamiri wenyika Trump akaita Jerusarema guta guru reIsraeri Mubatanidzwa weNyika dzepasi rese ukazvipikisa nemavhoti 128 mapitse ne9. Ndiko kuvengwa kwakaitwa Israeri nemarudzi pasi pano. Inonzi Anti seminisiti (Ruvengo kumaJuda) iri kusimuka kwazvo pasi rese.

Asi mumakore enguva yeKutambudzika kukuru, kana America yaparadzwa, marudzi ese achapandukira Israeri.

Kutsaurwa ikoko ndiko kuchava renje ravo repamweya.

Asi maprofita maviri, nesimba ravo guru, vachachengetedza maJuda kubva kukurwadziswa, vovapa chekudya chechokwadi cheTestamente Itsva, zvovatungamirira kunosangana naMessasi paanodzoka kuJerusarema kuzosangana nemaJuda 144,000.

Kereke yaive nemakore 1260 emuBhaibheri kuti irovererwe neRoman Catholic

Mavhesi maviri aya ane kuzadziswa apo anobata kukereke muNguva dzeRima.

Mavhesi maviri anotevera, tichiwedzera, anotsanangura matambudziko kana kuipa kwakasangana nevanhu vasingatendi kuchiCatholic vakarwadziswa nekereke yeCatholic munguva dzeRima.

ZVAKAZARURWA 12:6 Zvino mukadzi akatizira kurenje, kwaakange ane nzvimbo yakagadzirwa kubva kuna Mwari, kuti vamuriritira ipapo mazuva churu nemazana maviri nemakumi matanhatu.

ZVAKAZARURWA 12:14 Zvino kumukadzi kwakapiwa mapapiro maviri egondo guru,

54-0513 CHIRATIDZO CHECHIKARA

Mukadzi pano, kuna Zvakazarurwa 12, apo Mwana wake wemukomana akatorwa kunogara pachigaro chaMwari, paakadaro, mukadzi akatizira murenje maakachengetwa kwemazuva chiuru nemazana maviri nemakumi matanhatu kusvika pazuva rePambwe rePlymouth, ndizvo chaizvo, uko kereke inouya pano kuzotsvaga rusununguko rwechitendero, akagadzwa pano.

Gore rechiHedeni rine mazuva 365.24.

Gore remuBhaibheri rine mazuva 360.

Saka makore 360 anoti 69 x 5.24 = mazuva 361 atiinawo akawanda kudarika makore emuBhaibheri.

Asi mazuva 361 anopotsa kutipa gore rimwechete remuBhaibheri.

Saka, makore 69 emuBhaibheri = 69+1 = 70 makore emuBhaibheri.

Nemamwe mazwi, kumakore 70 ega ega emuBhaibheri, tine makore 69 emakore edu echiHedeni akareba.

Saka 1260 / 70 = 18

Saka, 1260 makore emuBhaibheri = 1260 – 18 = 1242 makore edu echiHedeni.

Kereke yevaHedeni yaizotambudzika kupfurikidza kurovererwa kukuru kubva kukereke yeCatholic kwemake 1242.

Kurovererwa kusingaperi uku kwakanetesa vatendi vaive vakarindira kuna Mwari muNguva dzakaoma dzeRima mavaiuraiwa zvisina magumo.

DANIEL 7:25 Uchataura mashoko okumhura wokumusoro soro, uchaparadza vatsvene, vuye uchatsvaka mano okushandura nguva, nemirairo, ivo vachaiswa mumavoko ake nguva imwe nedzimwe nguva nehafu enguva.

Mudzvanyiriri weRoma yechipegani Jurio Kesari akashandura karenda muna 45 BC.

Pope weRoma Gregory 13 akazopa shanduko yekupedzisira yakaitwa zvakachenjera kukarenda muna 1582.

Saka Mwari akasiira muvengi wake mukuru, Hushe hweRoma hwaizogamuchira ronda rakaipisisa kubva kumarudzi evatorwa rozoita richipora yave kereke yeRoman Catholic, kuti ishandure nguva pakarenda kuti zvifambirane nemwaka.

Roman Catholic yakashandura mirairo yeBhaibheri kuti ifambirane nechipegani.

Izvi zvaipikisa zakazara Murairo waMwari.

DEUTERONOMIO 12:30 Uchenjere kuti urege kunyengerwa kuzodzitevera, idzo dzamboparadzwa pamberi pako; kuti urege kubvunza vamwaro vavo uchiti; ndudzi idzi dzinoshumira vamwari vadzo seiko. Neni ndichaitawo saizvozvo.

Chishanu chakanaka chakabva chanzi ndiro zuva rakafa Kristu asi iye akafa musi weChina.

Kuzvarwa kwaJesu kwakaiswa pamusi wa25 Zvita. Miti yechipegani yaitemwa yoshongedzwa nendarama nesiriveri kuna Jeremia Chitsauko 10. Iyi yakazova miti yeKisimusi. Asi Jeremia katiudza kuti tisateedzere vanhu ava.

Kutenga zvipo zveKisimusi isimo muMagwaro zvakaiswa pazvinhu zakakosha.

Vana vaduku vakatendeutswa pachinzvimbo chekuti vanhu vakuru vatendeuke vabhapatidzwe.

Rubapatidzo rwemvura rwakashandurwa kubviswa muzita raJesu ruchiitwa “muzita raBaba Mwanakomana naMweya Mutsvene” zvisina zvazvinoreva. Nekuti hakuna anotenda kuTiriniti anoziva kuti zita raBaba reMwanakomana nereMweya Mutsvene nderekutii.

Vakuru havachatariri masangano munzvimbo. MuPrista aive achitonga kereke. Bhishopu anotonga boka remaprista. Mabhishopu asingateeri Magwaro, maKadhinari, nemaPope akagadzira zvigaro nemapazi ekusimudzira vanhu.

Ruponeso rwaibva pakuti uri papi nesakaramente yekereke.

“Pope’ asimo muMagwaro anozviti ndiye akatsiva Petro. Pope mugore 1302 akataura kuti munokwanisa kuponeswa chete kana mazvininipisa kuna Pope.

 

Mukadzi muchiratidzo anogona kumiririra zvakare kereke yevaHedeni yakabereka Shoko raMwari pakutanga kwekereke yenguva yekutanga kupfurikidza kunyora Testamente Itsva.

Jesu ndiye Shoko raMwari.

Varume vasere vakanyora Testamente Itsva gore rinenge 100 AD, asati afa Mupostora Johane akazadzwa neMweya Mutsvene akanzvera maBhuku 27 aizoita Testamente Itsva.

Chokwadi cheTestamente Itsva chaizokwira kudenga chochengetwa chisina anogadzurudza.

Mwari aizoita chokwadi chekuti zvinyorwa zvechokwadi zvemaBhuku 27 zvachengetedzeka zvisinei nekuedza kwaSatani kuparadza kana kuturikira zvenhema.

Kereke yakatizira murenje kuti ipne kubva pakuurayiwa kwaiitwa maKristu asiri maCatholic munguva dzeRima.

Vanhu verudzi rwemaAlbigense kuzasi kweFrance vakaparadzwa mukurusedhi yemakore makumi maviri yakatangwa naPope Innocent III muna 1209. maWaldense aigara pedyo neikoko akatizira kumarenje emakomo eAlps kuti vararame.

 

 

Mapapiro mairi egondo guru akabatsira vakararama ndiwo kwaive kuzvipira kwavo kutevera zvinyorwa zvitsaru zveTestamente yekare neTestamente Itsva.

Pope akaraira kuti kunyorwe Bhaibheri rechiRatini rakawodza zvakawanda zvakanyorwa rikabatsira kuviga chokwadi kubva kumamiriyoni evanhu munguva dzeRima.

57-0705 GONDO MUDENDERE RARO

Zvino tinoona zvakare , kuti Gondo rine mapapiro makuru maviri. Mapapiro iwayo aive ekudzikinura. Aimiririrawo, Testamente Itsa neyekare.

Madzibaba maPilgrimi ekuEngland vakazosarudza kupunyuka kuurayiwa kusina muganhu muEurope kupfurikidza kuenda nezvikepe kumusoro kweAmerica. Vakanosvikira paPlymouth Rock muna 1620.

 

 

KuAmerica, vaive vakachengetedzeka kubva kukurwiswa neCaholic.

Kurwisa kwavo kwakazoguma pavakatanga nyika isina mutongi nekereke isina Pope.

Vaizokwanisa kutangawo kuvakira kutenda kwavo paTestamente Itsva, kwete patsika dzekereke kana zvinyorwa zvechiRatini dzakawodzwa.

Nhasi kune ndudzi dzinodarika zana dzemaBhaibheri eChirungu. Saka chokwadi chiri kurasika.

Asi chokwadi chekutanga, chakanyorwa nemapostora chakakwira kudenga pakutanga kwenguva dzemakereke, kuti chichengetedzeke.

Kuedza kwaDiaborosi kwese kwekuda kuparadza Bhaibheri nekuriturikira zvisiriizvo kwaisazokanganisa chokwadi chiri Kudenga.

Chokwadi chekutanga ichi chakazoguma chagona kukurudzira vadzidzi pakati pegore 1604 negore 1769 kuti tipuhwe King James Bhaibheri rakarurama.

Nguva yekurwiswa nekurovererwa yavaitiza iyi , yaive yatanga rini?

Kuuraiwa nekurwadziswa uku kwakavako kubva gore 1242 kukaguma muna 1620.

1620 -1242 = 375

Chii chiitiko chinozivikanwa chakaiika muna AD 37?

Hondo huru yakarwiwa pakati pemarudzi evatorwa vechiGohi nemubati wehushe hweRoma hwekumabvazuva Valens paAdrianople padyo neguta reConstantinople. Valens akauraiwa. VaRoma vakapondwa.

Vamwe venhorondo vanoti hondo iyi akatanga kuwira pasi kwekupedzisira kwehushe hweRoma hwekumadokero.

Uku ndiko kutanga kutaurwa kwerudzi rwevaHuns vakarwa nevaGoth. VaHuns, vari pasi pemutongi wavo aive nehutsinye Atilla, vakaparadza hushe hweRoma zvakazokurudzira mamwe marudzi evatorwa kupamba Roma zvakagumisa hushe hweRoma.

 

 

Kufa kwaValens muna AD 378 kwakaona Theodosius achiita mubati weRoma.

Achikurudzirwa nekereke yeRoman Catholic, Theodosius akaita chiRoma chitendero chiri pamurairo chehushe hweRoma akatanga kuuraya mapegani.

Nekukasika izvi zvakawedzera zvikava kuurayiwa kwemaKristu asiri maCatholic.

Kuurayiwa kwemaKristu vaipikisa nevaive vaRoma vari pamurairo kwakatanga.

Sekuru vaTheodosius vainzi Damasus vakashandisa hukama hwavo kuti vasimudzirwe kupfurikidza zvigaro zvemukereke. Akasarudzwa kuva Bhishopu weRoma muna AD366 mushure mekunge mabhinya ake auraa vateveri veaimupikisa Ursinus vaisvika 137. Kuponda kwechipiri nekukasika kwakauya kukaona varume 160 nevakadzi vaitevera Ursinus vachiuraiwa mubasirika (kereke huru) yeLiberius muRoma.

Mugore AD 380 mubati weRoma Theodosius akadaidza Pope Damasus kuti “Pontiff”.

Theodosius akanyora kuti;

... kusimbiswa kwechiendero ichocho kwakapihwa kuvaRoma nemuApostora Petro, sezvo kwaive kwakachengetedzwa netsika dzakatendeka zvikasimiswa naPontiff Damasus naPetro, Bhishopu weAlexandria ... Tinotendera vateveri vemurayiro uyu kutora zita remaKristu echiCatholic.

Bhishopu weRoma, Damasus, akasarudzwa totenda kuurayiwa kukuru kuviri kwakaiwa vanhu, aive akudaidzwa kuti Pontiff.

Pontiff zvinoreva kuti muPrista Mukuru wezvakavanzika zveBabironi.

Zvakavanzika zveBabironi zvakaipa zvinotyisa kubva mumazuva aNimrodi mumukiri waMwari mukuru, zvaive zvagadzwa nekuziviswa mukereke yeCattholic, kuiita “Babironi Guta guru rakavanzika.

Tarisai mazwi akabatwa kubva kune venhorondo anotevera.

“Kuonga kwaPope Damasus kunoonekwa sekutonga kwemarwadzo makuru apo kereke yemaKristu yeRoma yakasimuka kuva nesimba pazvinhu zvese nechero vanhu vaimira munzira mayo pasi pehutongi hwaTheodosius.

“Damasus akatarisana nekupomerwa kuuraya zvese nehupombwe mumakore ake ehuPope. Kunewo nhau duku yekuedzwa kwehumambo paive neMubati Gratian muna 383 vaive mabhishopu vese vakasainiswa masamanisi emhoswa yekumupomera mhosva dzakaipa dzehusatani. Akapunyuka mirango yacho akaurayisa mabhishopu ake ese. Asi gore rimwe rakatevera akafawo.

Pontifex kana Pontiff Damasus akasimudzirwa nemubai aive mhondi uyu Theodosius kuti ave pamusoro pemakereke ekumadokero.

Chitendero cheCatholic cheKUTYA, KUIPA NEKUURAYA chaive chaberekwa.

(kubva 2012 Pope aishandisa @pontifex sezita rake retwita. Mweya iwoyo hausai wafa.)

Nekutizira kuAmerica muna 1620, kereke yaipikisa chiCaholic yaive yakukwanisa kupunyuka kuurawa kwehutsinye munezvechitendero uku vokura apo America yakakura kuita nyika hurusa pasi rese.

Mwenga anokwira kudenga apo Satani anodzika panyika kuzouraya kereke

Pamweya, America yakatungamirira pasi rese mumashure megore 1906. Kuita kukuru kuviri kwaive mutsiridzo yePentekositi yakatanga muna 1906 panhamba 312 mumugwagwa weAzusa muLos Angeles hushumiri hwakanakisa hwehama William Branham pakati pegore 1947 – 65 zvakamuona achizivisa zvakavanzika zveMagwaro zvaive zvapesana nevaMutsiridzi vaipikisana nechiCatholic.

Zaruriro dzacho dzaivepo kugadzirira Mwenga Kuuya kweChipiri kwaShe Jesu Kristu.

ZVAKAZARURWA 12:7 Zvino kukava nehondo kudenga; Mikaeri nevatumwa vake vakarwa nezibukanana, zibukanana ndokurwa rine vatumwa varo;

Zvakatarirwa kereke nemaJuda zvakatarisana paKuuya kweChipiri kwaShe Jesu.

Kuti atore mwenga wake aende Kudenga, Jesu anofanira kutanga adzinga Satani Kudenga. Satani nemadhimoni ake vanotenderwa kupinda Denga kuti vapomere maKristu nekuda kwezvivi zvavo. Semupomeri wevanhu, Satani anoenderwa kuwana nzvimbo yebasa iroro Kudenga.

8 asi havana kukunda, uye nzvimbo yaro haina kuzowanikwa zvekare kudenga.

9 Zvino shato huru yakakandirwa pasi, nyoka yekare, inonzi Dhiabhorosi uye Satani, anonyengera nyika yese; wakakandirwa panyika, nevatumwa vake vakakandwa pamwe naye.

10 Zvino ndakanzwa inzwi guru richiti kudenga: Ikozvino ruponeso rwasvika, nesimba, neushe hwaMwari wedu, neumambo hwaKristu wake; nokuti mupomeri wehama dzedu wakandirwa pasi, anovapomera pamberi paMwari wedu masikati neusiku.

Satani akadzingwa Kudenga pakutanga. Paakatanga kutadza aigara Kudenga.

Makore 2000 akadarika, Jesu akataura kuti akaona Satani achidonha semheni kubva Kudenga.

RUKA 10:18 Zvino akati kwavari: Ndakaona Satani semheni achiwa achibva kudenga.

Asi kuti kururamisirwa kuve kwakafanira, Satani anotenderwa kupomera maKristu ese anotadza. Ichi ndicho chega chikamu cheDenga chaaine mukana wekupinda. Satani anotipomera, Mweya Mutsvene unotiranga pamusoro pezvivi zvedu. Ipapo, kana tikatendeuka, Ropa raJesu rinotisuka zvivi zvese.

ZVAKAZARURWA 1:5 Kuna iye wakatida, akatisuka kubva pazvivi zvedu muropa rake;

ZVAKAZARURWA 12:11 Zvino ivo vakamukunda neropa reGwayana, uye neshoko reuchapupu hwavo, uye havana kuda upenyu hwavo kusvikira parufu.

Mukati menguva nomwe dzemakereke maKristu akasuka zvivi zvavo muRopa raJesu. Izvi ichokwadi pamusoro peNguva dzeRima apo Damasus Pope aive mhondi nemubati wesRoma Theodosius vakashandisa simba remauto kutanga mutongo werufu nekuparadza pavanhu vose vanopikisa kereke yeCatholic. MaKristu echokwadi akafa vari makumi emamirioni muNguva dzeRima.

ZVAKAZARURWA 12:12 Naizvozvi farai, matenga nemwi munogara maari. Mune nhamo vagari venyika negungwa, nokuti dhiabhorosi wakaburukira kwamuri ane kutsamwa kukuru, nokuti anoziva kuti ane nguva diki.

Zviitiko zviviri zvinoitika apo Satani anodzingwa Kudenga ari mupomeri.

Chekutanga, Mwenga anotorwa kuenda kunosangana naShe kumakore. Jesu anotora Mwenga kuenda naye kuchirairo chemuchato Kudenga chemakore matatu nehafu.

Mwenga anofara nekupembera Kudenga paMutambo apo vanodya.

Nyika ese inoungudza apo vanotarisana nechikara chaantikristu, vodyiwa.

Chechipiri, Nyika inokandirwa mumakore matatu nehafu eKutambudzika kukuru. Iyi inguva pfupi yekupedzisira apo Satani anofanira kuuraya nekuparadza. Achabata basa guru nguva iyi.

DANIERI 12:1 Nenguva iyo Mikaere uchasimuka iye muchinda mukuru unorindira vana vavanhu vako, ipapo nguva yenjodzi ichava’po isina kumovapo yakadaro, kubva pakumuka kwamarudzi avanhu kusvika nguva iyo;

55-0109 MAVAMBO NEMAGUMO EKUGOVERWA KWEVAHEDENI

Mikaeri aive Kristu, chokwadi,

Mikaeri ndiKristu apo anoonekwa ari Mutumwa Mukuru kuti amutse vakafa vatsvene veTestamente Itsva.

Kristu aifanira kupindira ari Mutumwa mukuru mumakore matatu nehafu eKutambudzika kukuru kuti aponese maJuda 144,000 kubva kuna Pope waantikristu.

ZVAKAZARURWA 12:13 Zvino shato yakati yaona kuti yakandirwa panyika, yakashusha mukadzi wakapona mwana mukomana.

Satani, nyoka, anoburuka kubva Kudenga aine chinangwa chimwechete, vatendi vechiJuda.

MaJuda akaramba Jesu makore 2000 adarika vakanyangarika pakuparadzwa kweguta ravo reJerusarema neTemberi muna AD70. MaJuda anodarika mirioni akauraiwa.

Horokasiti inotyisa yakatangwa nemaNazi vachirwisa maJuda muHondo yePasi rese yechipiri yakauraya maJuda 6 miriyoni, ichi chaive chiratidzo chekuti Mwari vaive votendeukira kumaJuda.

Horokasiti yaive kuratidzirwa kwenguva chaiyo yeKutambudzika kukuru ichauya.

Mwari akaona horokasiti iri “Nguva yeKutambudzika duku”.

63-0323 CHISIMBISO CHECHITANHATU

Zvino, tererai izvi. Zvino, ndezvakataurwa naJesu kuna Mateo 29-24:29 ne 30.

Pakarepoo mushure mekutambudzika kwemazuva iwayo. Kutambudzika uku, kutambudzika kuduku uku kwavaive vasangana nako pano.

Tinongofungira kuti Kutambudzika chaiko kuchange kwakaipa zvakadii.

ZVAKAZARURWA 12:14 Zvino kumukadzi kwakapiwa mapapiro maviri egondo guru, kuti abhururukire kurenje kunzvimbo yake, kwaanonoriritirwa kwenguva nedzimwe nguva nehafu yenguva, abve pauso hwenyoka.

Gondo, nemuonero waro unodakadza, mucherechedzo wemaonero emweya emuprofita anozivisa zvakavanzika zveMagwaro. Mapapiro maviri mucherechedzo wemaprofita maviri Mosesi naErija vanogadzirira maJuda kuti vagamuchire Jesu saMessiasi.

America painoparadzwa maJuda achatsaurwa kubva kumarudzi ose. Vari murenje remweya, vachavengwa nemarudzi ese. Nesimba remauto rinenge riri naPope wekupedzisira munhu wezvivi achivarwisa, maJuda vachapererwa. Asi ipapo maprofita maviri nesimba ravo rinoshamisa rekugona kushandura mamiriro ezvinhu panyika vachasvika voponesa Isreri.

“Chiso chenyoka”.

Kutsiviwa kwemaPope kwakabva kare, kunonzi nekereke yeCatholic kwakatanga naPetro, kunoratidzika senyoka refu.

Chisipo pairi chete musoro wayo chete, Pope waantikristu.

 

 

Chikara chaivepo (kwakagara kuina Pope sezvo vachiti Petro aive Pope wavo wekutanga) hachichipo (Pope anenge afa) uye chichazovapo (Pope mutsva anosarudzwa). Vanoita mutsetse mukurusa wevatongi pasi rese.

ZVAKAZARURWA 17:8 ... kana vachivona chikara kuti chaiva’po, hachichi’po uye chichazova’po.

Mosesi aifanira kutarisana nechiso chenyoka chinotyisa chekutsiviwa kwemaPope kubva kuna Petro, sezvinonyepwa zvichitaurwa nemaCaholic. Uyu ndiye achaita Pope wekupedzisira waantikristu.

DANIERI 8:23 Zvino panguva yokupedzisira yovushe hwavo , kana vadarika vazadza chiyero chavo, mambo une chiso chine hasha unoziva kuita namano akaipa, uchamuka.

Munhu uyu achatyisa vanhu vakawanda kuti vamuteerere.

MuEksodo yekutanga maJuda aibva Egipita, Mosesi akadzidziswa kutarisana nenyoka inotyisa.

EKSODO 4:2 Jehova akati kwaari; chinyiko icho chiri muruvoko rwako? Akati itsvimbo.

3 akati ikandire pasi, akaikandira pasi, ikashanduka nyoka Mosesi akaitiza.

4 Zvino JEHOVA akati kuna Mosesi, tambanudza ruvoko rwako, uibate parumhinda. Iye akatmbanudza ruvoko rwake, akaibata ikashanduka tsvimbo muruvoko rwake.

Pope waantikristu aive achiri nemakore anosvika 3500 aiuya, saka Mwari akaudza Mosesi kuti asashande nechiso chenyoka.

Nyoka yaityisa, Mosesi akatiza asi akazoshinga kuibata nekumuswe.

Munguva inouya yeKutambudzika, achatarisana naPope waantikristu.

“Muswe” munhau iyi unomiririra “ngano kana guhwa” “nhau” inotaurwa naDiaborosi. Haizovi nhau akanyorwa muBhaibheri reKing James vhezheni (KJV).

Chero chinhu chisina kunorwa muBhaibheri reKJV ndechekunyepa chakagadzirirwa kunyengera.

Tinogona chete kutevera muenzaniso waMosesi naJesu.

Torai kutaura kwekuti (Muswe ‘tail’ kana guhwa) muone kana zvichifambirana nekuti “Zvakanyorwa zvichinzi ...”

Kana zvisina kunyorwa muBhaibheri reKing James, siyanai nazvo. Tizai sezvakaitwa naMosesi.

Satani anovimba nehuwandu hwevanhu nedutu renhau dzenhema

Kuramba kwakaita vanhu kubaiwa COVID-19 kwakafanana nekuita kwedutu rezvemasai sai zvinofambisa nashoko ekukanganisa. Nhau dzavo dzekunyengerana kuti zviri nani kufa ikozvino nehutachiwana usina kubaiwa nekuti zviri nani nekuti, pamwe, zvichida, kunogona kuita mamwe matambudziko mamwe kumberi asina anoziva asiri majekiseni.

Jekiseni rePfizer rinoshandisa nhume (kachidimbu kehutachiwana mukabhora kaduku duku kanonzi ripidhi) izvi zvinoudza sero kuti riite kuti hutachiwana hwekorona hugadzire purotini. Mutumwa uyu anobviswa paanenge ari oparadzwa pasina maawa nekuti aya agara ari ndiwo magumo emutumwa. Sipaiki rakaipa rakaudzwa kuti rigadzire purotini rinorwiswa nemasoja emuviri anoparadza sipaiki repurotini. Mutumwa akaipa nesipaiki repurotini zvese zvinoparadzwa zvosa wapora.

Izvi zvese zvinosiiwa mundangariro dzesipaiki repurotini. Saka kana mukabatira hutachiwana hwechokwadi, masoja emiviri yenyu anenge achiziva kuti orwisa nekuparadza sei hutachiwana hwacho.

Nhume inobuda chete kunze kwemvura dzesero (dzinodaidzwa kui saitopurasimu). DNA yenyu iri mukati mesero marisingagoni kubawa nenhume. Saka jenetiki kodhi renyu harikanganiswe nenhume.

Dzimwe nguva vanoenda kumakereke, mukusaziva kwavo Bhaibheri kwemazuva ese, nekudisa kwavo zvinhu zvinovapa mbiri, vakatenda kuti vhakisini raive chiratidzo chechikara.

Chiratidzo pahuma neruoko chakazoita jekiseni paendekete. Ndiko kufunga kusina kukwana.

Chiratidzo chechikara chiverengo chemunhu. Munhu upi? Mavhakisini anodarika 20 akasiyana akagadzirwa. Hapana chiverengo kana zita rakayananiswa nawo ese.

Yuchubhu nefesibhuku zviri kushanduka kuva masuwo egehena apo zvinozadza musika wese nemafungiro akaipa. Vanoenda kumakereke vanotambisa nguva zhinji vachiongorora zvinotaurwa nevanhu zvekuti havana nguva yekudzidza kuti voshandisa sei zvakataurwa nehama Branham kuzivisa zvakavanzika zvakadzama zveMagwaro zvinogona kutigadzirira Kuuya kwaShe kweChipiri.

ZVAKAZARURWA 12:15 Zvino nyoka yakabudisa mvura mumuromo mayo yakaita serwizi shure kwemukadzi kuti imukonzerese kukukurwa nerwizi.

Mvura inotaura nezvedzidziso neruzhinji rwevanhu.

Satani anoshanda zviri nani neruzhinji rwevanhu.

VAEFESO 5:26 Kuti aiite tsvene achiinatsa nekushambidza kwemvura paShoko.

ZVAKAZARURWA 17:15 Zvino akati kwandiri mvura awaona inogarwa nemhombwe, ndivo vanhu navazhinji nemarudzi nendimi.

Dutu redzidziso dzeBhaiheri dzakawodzwa dzinodururwa pamaJuda nemakereke akarongwa. Hondo huru yevanhu kubva kumarudzi mazhinji ichavapikisa nekuvarwisa.

Satani anokurira nekushandisa ruhinji kuti rwuzadzwe nekurwisa maJuda. Kukunda kwake kunoita sekwakazadziswa.

ZVAKAZARURWA 12:16 Zvino nyika yakabatsira mukadzi, nyika ndokushamisa muromo wayo, ikamedza rwizi zibukanana rwarakabudisa mumuromo maro.

Asi ikozvino zvemweya zvinoitika.

Kudengenyeka kwenyika kunotaurwa kwoitika kwomedza matengi nemapoka emauto. MaJuda anofadzwa otanga kuteerera Evhangeri rechokwadi rinoparidzwa nemaprofita. Kana maprofita achigona kushandisa mamiriro ekunze sechombo, saka vakarongeka kudarika mhandu dzavo.

“Ngakuve nenhunzi” ndizvo zvakataurwa naMosesi. Mabhiriyoni enhunzi achizadza denga achikanganisa mainjini emajeti evavengi anobva awira pasi oparara.

MATEO 21:21 Jesu akapindura akati kwavari; zvirokwazvo ndinoti kwamuri dai maive nokutenda musinganyunyuti, hamungaiti izvi zvomuvonde bedzi, asi kana mukati kugomo iri simudzwa ukandirwe mugungwa zvichaitwa.

Imbogayai zvikepe zvakawanda zvichifamba mugungwa remedhiterenieni kuti zvirwise Israeri. Mosesi anotaura negomo.

Edzai kufunga kuvhunduka kunoita vanhu kana gomo rikafamba mumhepo rosvikomira pamusoro pemafungu pakai pezvikepe zvehondo.

Kana pakaita anenge ararama, hakuna aizobvuma kana kutenda zvaanotaura.

Vashoma vanosara ndivo vasikana vakanyengerwa apo mwenga anoenda

ZVAKAZARURWA 12:17 Zvino shato yakatsamwira mukadzi, ikaenda kunoita hondo nevakasara vembeu yake, vanochengeta mirairo yaMwari, vane uchapupu hwaJesu Kristu.

Mbeu yemukadzi, Israeri, ndiye Jesu.

Ndiye musoro wemuviri, muviri wake ndiyo kereke.

VAEFESO 5:23 Nokuti murume musoro womukadzi , saKristu vo musoro wekereke; iye amene ndiye muponesi wemuviri.

Mwenga waKristu ndiye ave mwana wemweya wenyika yeIsraeri. Kereke yeTestamente Itsva inozadzisa nekuzivisa zvakawanda pamusoro pechokwadi chakavanzika chakachengetedzwa muTestamente Yekare.

Mwari akaitira kereke yake yeTestamente Itsva nzira. Vaakashanda navo vaive vatendi veTestamente Itsva munguva nomwe dzemakereke. Vakangamuchira chokwadi cheBhaiheri kumazuva avo vaiita nzira yakasarudzika. Mamwe maKristu ese akaponeswa munguva imwe neimwe vaive vakaneta kana vaive vasingadi kuziva chokwadi chakaziviswa kuzuva ravo, vaizosiiwa pavatendi vaibviswa. Kana mwenga achigadzirisa rokwe rake, anocheka chete pateni yaanoda (anodaidzwa kuti vasikana vakachenjera). Rimwe jira rese rakanaka asi haridiwi papeteni yerokwe.

Zvidimbu zvinochekwa ndizvo zvinosaririra pajira.

Vanodaidzwa kuti vasikana mapenzi kana kuti vasikana vakanengerwa. Havana kubvira vada kuedza peteni yechokwadi chakaziviswa kuzuva ravo.

Vasikana mapenzi, maKristu akaponeswa vasina kutsvaga chokwadi chakaziviswa munguva yekereke ekupedzisira, vakava chinangwa chekurwisa kwaDiaborosi kwakaipa. Vachaparadzwa zvisina tsitsi.

ZVAKAZARURWA 13:15 Chikapiwa masimba ekupa chiratidzo chechikara mweya kuti mufananidzo wechikara utaure, chiraire kuti vose vasinganamati mufananidzo wechikara vavurawe.

Chitendero chakaitwa nevanhu chepasi rese cheRoman Catholic chinomiririra chikara. Mubatanidzwa wemakereke emasangano unogadzira mufananidzo wesangano reCatholic. Ichi ndicho chiraidzo kana mufananidzo wechikara.

Ropa rinopa hupenyu kune chero bato imari.

America yega ndiyo ine mari inokwana kuvaka bato remubatanidzwa wemasangano emakereke anopikisa chiCaholic.

Vanhu vakasukurudzwa pfungwa kusvika pakutenda zvinotaurwa nemakereke avo kukunda zvinorehwa neBhaibheri.

Panguva yeKutambudzika kukuru, mufananidzo wemasangano anopikisa chiCaholic uchataura nesimba rekutonga.

Bato remakereke richawana rutsigiro rwemauto evadzvanyiriri gumi. Kana vanhu vakasateerera vatungamiriri vemakereke, mauto evadzvanyiriri vanovauraya.

Vadzvanyiriri vanotonga semadzimambo. Vane simba seremadzimambo asi vasingapfeki korona.

Vanopa simba ravo remauto nesimba kuna Pope waantikristu wekupedzisira. Chinangwa chavo ndechekupikisa zano raMwari pamusoro pemaJuda nekuparadza vasikana mapenzi vakaponeswa nguva yeKutambudzika isati yakwana.

ZVAKAZARURWA 17:12 Nyanga dzine gumi dzawawona ndiwo madzimambo anegumi, achigere kupihwa vushe asi vachapiwa simba samadzimambo pamwechete nechikara nguva imwe.

13 ivo vane ndangariro imwe vanopa chikara simba ravo novushe bwavo.

14  ava vacharwa neGwaiana.

Ari mubati Theodosius aifara kuparadza vaisatenderana naPope weRoma, saka masimba gumi ezvemauto achaparadza vasikana mapenzi vanozoguma vamuka kuti vapikise chimisikidzo chekereke.

Hapana pakati pevasikana vaive vamboponeswa ava achararama mumakore matatu nehafu eKutambudzika kukuru. Vanofa vakashinga. Chavanenge vachidemba chete ndechekuti havana kushingirira kumuka nekukasika vachipikisa vatungamiri vemakereke avo vakachengeta makereke avo akarara akakotsira nevaparidzi vavo vanovaita kuti “vanzwe zvakanaka” vachifadzwa nemimhanzi yebhiti vachinamata. Mangoma haana kumbotaurwa muBhaibheri. Mwari haana zvaanoashandisa.

Jesu akaponesa vasikana mapenzi kare makore matatu nehafu eKutambudzika asati atanga apo ropa rake raive richiri pachigaro chetsitsi.

Ruponeso rwavo rwunobva pakupupura kwaJesu, kwete pakupupura kwavo ivo. Mabasa haagoni kutiponesa.

ZVAKAZARURWA 12:17 Zvino shato akasamwira mukadzi ikaenda kunorwa navamwe vana vake vanochengeta mirairo yaMwari navanobata kupupura kwaJesu.

Asi mumakore eKutambudzika kukuru, vasikana mapenzi vakaponeswa vanoona kuti kuzvipira kwavo kumakereke avo nevatungamiriri vemakereke avo zvaive zvakaipa zvese, sezvo zvakaita kuti vapinde munguva yemakore matatu nehafu eKutambudzika kukuru. Kushamiswa nekuipa kwenguva yeKutambudzika kunovavhura zvakazara ivo zvese nevatungamiriri vavo.

Vanotendeukira kunotenda kuBhaibheri pachinzvimbo chekuva vatendi vekukereke.

Asi kuramba chimisikidzo chemakereke enhema ndikowo mutongo wavo werufu.

Zvisinei, vachange vamutswa zvine hukasha zvekuti vanozvipira kufira kutenda kwavo.

“Nyasha dzaIshe wedu Jesu Kristu ngadzive nemwi.” — 1 VaKorinte 16:23