Gumi reMitemo tichitarisa kumwe kukosha kuri pariri



Mabhuku mana eEvangeri anoshandisa Gumi reMitemo kufumura kukanganisa kukuru kunoitwa nemapoka akasiyana emakereke vasingazivi kuti vari kukanganisa.

First published on the 22nd of April 2026 — Last updated on the 22nd of April 2026

Bhuku raMabasa rinotiudza pamusoro peMweya Mutsvene munguva yekereke yekutanga yakatangwa nemapostora.

Iyi ndiyo yaive kereke yekutanga yechokwadi. SeMwenga waKristu, aifanira kunzwisisa nekuteerera Murume wake.

Vakaita nguva yekereke yekutanga.

Mumashure mekufa kwemupostora Johane nguva yakapoteredza AD 100, kurudziro yemapostora yakatanga kutarisirwa pasi apo vanhu vakagamuchira maPrista, maPasita, maBhishopu kuti vave misoro yemakereke. Chokwadi cheBhaibheri chakatanga kunyangarika mukereke negore AD 170 pakapera nguva yekereke yekutanga. Kereke yakarasika pavakatanga kutevera mazano nezvinangwa zvevatungamiriri vemakereke.

Ipapo, mugore AD 325, munhu wezvematongerwo enyika Constantine akashandisa simba rezvematongerwo enyika, chioko muhomwe chakakura, nekumanikidzira pavakuru vekereke kuti vatambire kuwedzera izwi risimo muMagwaro Tiriniti. Kuwedzera mazwi kuBhaibheri kwakaberekana sehutachiwana, kukawodza chokwadi, kukaunza nguva yeRima yakagumiswa naMartin Luther muna 1520, achiudza vanhu kuti vaponeswe kupfurikidza nyasha kutenda nekutendeuka.

Muna 1750 John Wesley wekuEngland akadzorera hutsvene nekuparidzira zvakaunza nguva huru yemamishinari.

Mweya wePentekositi wesimba rinoshamisa wakadzorerwa munana 1900 muAmerica.

Asi kunzwisisa zvakavanzia zveBhaibheri kwakadzama ndiko chikangwa chekupedzisira chakakosha chiri kupesana nemakereke.

Makereke anhasi anodada achizvipupurira neruzivo rwavo rwuduku kwazvo rweMagwaro, sekuti inhaka huru.

Asi tine basa rekudzidza chokwadi cheMagwaro akanyorwa. Mwari anotarisira kuti tiite sekudaro.

JOHANE 4:24 Mwari Mweya; neavo vanomunamata vanofanira kunamata mumweya nemuchokwadi.

Jesu haana kuedza kutsanangura zvinhu zvisinganzwisiswi nevanhu.

Jesu haana kutsanangura kuna Petro kuti nei akagezesa tsoka dzake. Petro, panguva iyoyo, aive asingadi vaHedeni achiti vaive vasina kuchena saka aisanzwisisa kuti tsoka dzemufananidzo wemuHedeni dzaizogezwa nemvura dzeShoko apo Evangeri raizoparidzwa munyika dzevaHedeni.

Kuna MATEO, Shumba Mambo Jesu vanosiya Mitemo mishanu inotsanangura kukanganisa kuchanyengera vasikana mapenzi vakaponeswa. Vanoenda kumakereke ava havagoni kunzwisisa kuti vakakanganisa zvinhu izvi. Vanosarudza hutungamiriri hwakaipa nekuisa munhu pakutonga kereke panzvimbo. Vanonetseka kutenda kuti Testamente Yekare yeBhaibheri iGwaro rakarurama. Saka vanotenda kuti hakuna Bhaibheri rakarurama saka vanongosvetuka pakati pemavhezheni akakanganiswa emaBhaibheri. (Kune mavhezheni anodarika zana akasiyana emaBhaibheri echirungu.)

Zvinosuwisa, vasikana mapenzi kubva munguva dzemakereke evaHedeni vanokoshesa kuzadzisa zvitendero zvavo vachituka zvimwe zvinopokana navo. Saka havagoni kugadziriswa nekutendeutswa. Havaremekedze Magwaro, asi vanoremekedza chiPrista chavo chemakereke avo chechiNikoraiti chavakagadza voga. Testamente Itsva haina kubvira yaita muPrista, Pasita, kana Bhishopu pahutongi hwekereke. ChiPrista chemaPasita chakapindira munguva yeRumutsiridzo. Nekudzinga vapanduki, makereke akaita chokwadi chekuti havazombogadziriswi pavatadza. Ivowo vaisakwanisa kuona kuti vakakanganisa. Makereke akatangidza kudzorera zvidimbu zveBhaibheri chokwadi cheTestamente Itsva. Asi vakaramba zvakare shanduko dzaibva kunze kwemaonero emakereke avo, vakaramba vari panzvimbo imwe. Mwari aifanira kufamba kuenda kumwe kunotanga nevamwe nekuvapa kunzwisisa Magwaro kwakadzama. Makereke akagadzwa akatanga kupokana nezvitsva zvese zvaiziviswa. Ruzivo rwavo rweMagwaro rwakaramba rwuri ruduku kwazvo. Makereke akawedzera kushaiwa zivo yeMagwaro.

Kuna Mateo Kristu ndiMambo wemakereke akanyengerwa zvakare

Vasikana mapenzi vatori maKristu akaponeswa vakavimba nevatungamiri vemakereke avo kudarika Bhaibheri. Vanorwira makereke avo zvinotyisa, vatungamiri vavo, netsika dzemakereke avo, vanotowedzera kushaiwa zivo yeBhaibheri.

Nhengo dzemakereke nhasi dzinoti mune zvakakanganiswa muBhaibheri, asi vanoramba kubvuma kuti makereke avo anotadza.

MuEvangeri raMateo, Jesu akangodzokorora mitemo mishanu chete paGumi reMitemo.

Aiziva kuti makereke enguva yaizouya evasikana mapenzi, varasika munzira paKanzuru yeRoman Catholic paNicaea muna AD 325, havazonzwisisi Mitemo mishanu yaakasiya.

Akataura kuti “Kudza baba namai vako”, chekupedzisira, kuti mazuva ako awedzerwe panyika. Takapihwa muviri wenyama nevabereki vedu.

Asi kudzoserwa kwakatangira kereke munguva yekereke yekutanga yakatungamirwa neMweya Mutsvene ndiyo kiyi yekuwana miviri yedu yakashandurwa isingafi. Izvi zvinotipa hupenyu husingagumi husina hurwere kana rufu. Mai vavo ndivo chikamu cheMweya mutsvene kwauri ndiko kwakaberekwa nguva yekereke yekutanga Musi wePentekositi. Baba vavo ndiJesu Kristu Shoko raMwari rakanyorwa nemapostora madzibaba ekereke.

Vasikana mapenzi akarasikirwa nekuona chokwadi chakakosha vakanyengerwa nekereke yeRoman Catholic kuti vadzokere madzibaba ekeeke vakaronga Kanzuru yeNicaea yakamanikidza kereke kugamuchira Tiriniti. Izwi risimo muMagwaro.

Jesu akawedzera mumwe Mutemo kumunhu wese kuti ade wekwake. Tinofanira kudzidza kuda vanhu kupfurikidza kuvadzosa kuShoko, kwete kumakereke edu. Tinofanira kuda avo vanotitsiura vachishandisa Magwaro. Vasikana mapenzi, chero zvazvo vakaponeswa, havadi uye kazhinji vanovenga vanoedza kuvaita kuti vatevere Magwaro. Ndiko kukanganisa kwavo kukuru.

Mitemo mishanu inosiiwa kuna Mateo inomiririra kukanganisa kukuru kushanu kunozoitwa nekereke yevaHedeni mumakore 2000 enhorondo yekereke. Asi pakuguma kwenhorondo yekereke, munguva yekupedzisira yechinomwe, makereke achange asingazivi zvachose (asingazivi) kuti ari kukanganisa. Kana muchirasika musingazivi, munoziva kuti muri muranda wemakereke enyu nevatungamiri vawo nemirairo yawo.

Izvi zvakafanana nekunwa muchetura. Musingazivi kuti muchetura, asi wokukuvadzai zvakadaro.

Mitemo Gumi inoronda kukanganisa kwakaitwa nemakereke munguva nomwe dzemakereke.

Vakuru vezvitendero zvechiJuda (vakangofanana nemaPasita mumakereke anhasi), vaivenga Jesu nekuda kwekupindira munhau dzepfuma dzavo muTembere. MaJuda vaive vakavengawo kwazvo maRoma. Ruchiva rwavo pamari nemunezvematongerwo enyika, rwakavapofomadza kuti vasaone zvivi zvavo. Vaive vasingazivi zvakaipa zvavaiita. Zvematongerwo enyika nemakaro ekuita mari ndiko kwaizova kuwira pasi kwemaJuda uyewo kuwira pasi kwemakereke evasikana mapenzi. Inhau ngani dzakubuda pachena mumakereke makuru? MaPasita mangani, ane zana rezvitendero zvakasiyana, vari kuwira mumariva ezvivi zvepabonde nemakaro emari nehutsotsi?

Tarirai kuti Mitemo ipi yakasiiwa naJesu.

MaJuda emazuva aJesu kana makereke akanyengerwa nhasi hapana anobvumirana nedzidziso idzi.

Mune kunyengerwa kwakanyanya kuri kutenderera kwakanyengera vanhu vanhasi. Purupeti yakushandiswa kusukurudza njere dzevateereri. Kune ndudzi dzinodarika 2000 dzemakereke akasiyana nemasangano. Vese vanopokana pachavo panhau dzakawanda. Kune mavhezheni anodarika zana emaBhaibheri eChirungu. Rava dutu remweya rinokukura zvakasimba.

Kutaura kuti Jesu akanaka zvinoreva kuti Jesu ndiMwari

MuJuda akanga akapfuma kwazvo akabvunza Jesu kuti chii chakanaka chaizomupinza Denga.

Kupfuma kwakaratidza kuneta kwako pakarepo pamusoro pevanoenda kumakereke. Neruchiva rwune vanhu rwekuita mari zhinji.

MATEO 19:16 Zvino tarira, kwakaswedera umwe akati kwaari: Mudzidzisi wakanaka, ndingaita chinhu chakanaka chipi kuti ndive neupenyu husingaperi?

Akadaidza Jesu kuti “Wakanaka”, asi asina kuziva kuti Mwari ega ndiye akanaka, saka havana kuziva kuti vaitaura kuti Jesu aive Mwari.

Zvakafanana, nguva yekereke yekupedzisira yakabereka vaendi vekukereke vasina kubvira vaziva kuti Jesu ndiye Ishe Wamasimbaose.

Murume mupfumi akabvunza kuti chinhu chakanaka chaangaite kuti apinde Denga chii.

Akafuratira Kunaka (ana K mukuru) Mwari akasimbirira pakunaka kwake iye (kune k mudiki) kwezviito. Kuzvitutumadza kwakaipa.

ZVAKAZARURWA 3:17 Nokuti unoti: Ndiri mufumi, uye ndakafuma, uye handishaiwi chinhu, asi hauzivi kuti ndiwe unotambura, neune nhamo, nemurombo, nebofu, newakashama;

Kekutanga mumakore 2000, kereke yakukwanisa kutaura munguva yekereke yekupedzisira.

Izwi rekutanga nderekuti “Ndaka”.

Kuzvikoshesa ndiko kune kereke yanhasi yakanyengerwa.

Izwi rechipiri nderekuti “ini”.

“Ini ndini” ndiko kuzvitsanangurwa kunoita Mwari pachake nekuti Ndiye anorarama.

Kereke yenguva yekupedzisira inozviona seyakaenzana naMwari.

Pope anonzi haatadzi nekereke yeRoman Catholic.

Makereke enguva yekupedzisira emharidzo anoti zvinotaura William Branham zvakaenzana neMagwaro sezvo zvaanotaura zvinoshambadzwa “seZwi raMwari”. Ndiko kuzvikudza kwavo.

Zvino vanasikana vacho makereke anoteedzera kereke yeRoman Catholic mai vavo nekudaidza Hama Branham kuti Haatadzi.

Hakuna miganhu kukuzvikudza kwevanhu.

Satani paaive Nyamasasi Rusifa, akati,

ISAYA 14:14 “Ndichazvienzanisa nowokumusoro soro.“

Kurudziro yaSatani yakasvibisa makereke.

Izwi rechitatu rakataurwa nenguva yekereke yekupedzisira yeRaodikia nderekuti “ndakapfuma”.

“Ndakapfuma”. Tarirai kuti ndiri muhombe sei. Ndakarurama pamberi paMwari.

Asi ndakatendeka. Ndinorumbidza Mwari nekuNDIita mupfumi. Tarirai vanoti INI ndakabudirira panhau dzepfuma. Saka ndinofanira kuva pamusoro pevose vasina mari zhinji.

Kukosha kukuru kwenguva yekereke yekupedzisira kuri pakutsvaga pfuma. Zvinondiyeuchidza pamusoro paJudasi Iskarioti.

Hupfumi hunotiita kuti tizviite nyore kumhanyisana nemadzimai. Hupfumi hunotipawo simba zhinji pakati pevanhu.

Tiriniti yeSimba isina hutsvene, Sirveri nemaPitikoti. Kuwira pasi kwevafundisi vemakereke anhasi.

“Usingazivi”. Kereke yanhasi inokoshesa kutaura kwevanhu kwekuzvikudza uye kusaziva Bhaibheri.

Kukanganisa kwedu kukuru ndekwekuti hatibvumi. Takapofomadzwa kuzvitadzo zvedu zvikuru. Saka tinozvirwira nguva dzese.

MATEO 19:17 Akati [Jesu] kwaari[muJuda akapfuma]: Unondiidzirei wakanaka? Hakuna wakanaka, kunze kweumwe, ndiye Mwari. Asi kana uchida kupinda muupenyu, chengeta mirairo.

Hakuna munhu akanaka. Mwari ega ndiye akanaka. Jesu ndiye Mwari mumuviri wemunhu, saka Jesu ega ndiye akanaka.

Saka nhasi tinonyengerwa zviri nyore.

Tinowanzokwazisana tichiti “Muri sei?” towana mhindoro yekuti, “Ndiri nani”.

Izvi zvakashanduka parizvino.

Kana munhu akanzi “Muri sei?” vanhu vakudaira vachiri, “Ndakanaka”.

Kutadza kudaira nekuti hakuna munhu akanaka.

Kuipa kunopinda zvakachenjera zvisingaonekwe.

Jesu anobuditsa pachena kuti hachisi chinhu chimwe chamunofanira kuita chakanaka. Munofanira kuchengeta Mitemo YESE.

Asi izvozvo hazvina kukwanira zvakare. Kuti mururame munofanira kufa kuzvivi zvenyu.

I VAKORINTE 15:31 Ndinofa zuva nezuva, ndinopika nokuzvikudza pamusoro penyu kwandinako muna Kristu Jesu Ishe wedu.

Mbeu isati yamera kuti irarame, inofanira kutanga yafa.

36 Dununu, icho chaunodzvara iwe hachiitwi chipenyu kunze kwekuti chafa;

Saka munofanira kuparadza zvikuru zvamakazviitira. Hakufaniri kusara nzvimbo yekuzvirunbidza.

Paradzai pfuma yenyu.

Mupfumi akafunga kuti, hazvigoni.

Saka, mupfumi akabva kuna Jesu, mucherechedzo wemunhu anosarudza kuzvipira kunguva yekereke yekupedzisira pachinzvimbo chekuteerera Bhaibheri reKing James. Zvakadaro, pakupedzisira, Jesu ari kunze kwekereke.

MATEO 19:21 Jesu akati kwariri: Kana uchida kuva wakaperera, enda utengese zvaunazvo upe varombo, uye uchava nefuma kudenga; ugouya pano unditevere.

:22 Asi jaya rakati ranzwa shoko iro rikaenda richishungurudzika; nokuti rakange rine nhumbi zhinji.

Pachinzvimbo chekutevera Jesu, akabva kuna Jesu kuti arambe arine pfuma yake.

Makereke haachanzwisise imwe Mitemo

Zvinotyisa kuti Jesu amire kunze kwekereke yenguva yekupedzisira yeRaodikia. Kereke yakaramba chokwadi cheShoko raMwari, Bhaibheri reKing James. Vanhu vekereke vanotsvaga kugarika, kudekara, kufambirana nenguva nemari.

ZVAKAZARURWA 3:14 Nyorera kereke iri paRaodikia uti:

3:20 “Tarira, ndimire pamukovandichigogodza:”

Jesu ari kunze kwemukova wekereke munguva yekereke yekupedzisira. Ngoma hadzina kutaurwa nezvadzo muMagwaro.

Mukati mekodzero dzengochani, kuzvishandura kuva mukadzi vari varume kana kuva varume ivo vari vakadzi, kuroorana varume nevarume, mimhanzi yemangoma, nemavhezheni anodarika zana eBhaibheri reChirungu.

Kune mavhezheni anodarika zana eMharidzo yaWilliam Branham yenguva yekupedzisira. Kuipa kwakawedzera sehutachiwana.

Tarisai zvakadzokororwa naJesu pamusoro peGumi reMitemo, nezvaakasiya.

Izvi zvinotigonesa kutevera gwara rezvakaipa zvakaitika apo nguva nomwe dzemakereke dzaifamba, zvakakonzeresa kuti tisvike pahupofu hwemakereke mapenzi akanyengerwa zvakavaita kuti vatadze kuona zvavakatadza.

MATEO 19:18 Akati kwaari: Ipi? Jesu ndokuti: Usauraya, usapomba, usaba, usapupura nhema,

19 kudza baba vako namai, uye, ude umwe wako sezvaunozvida iwe

Mutemo wekutanga Wakasiiwa

Mutemo wechipiri Wakasiiwa

Mutemo wechitatu Wakasiiwa

Mutemo wechina Wakasiiwa

Mutemo wechishanu wakaiswa kwekupedzisira

Mutemo wechitanhatu Usauraya,

Mutemo wechinomwe Usapombe,

Mutemo wechisere Usaba,

Mutemo wechipfumbamwe Usapupurira wokwako nhema

Mutemo wechigumi Wakasiiwa

Mutemo wechishanu Kudza baba namai vako. Nei uyu wakataurwa pakupedzisira?

Pakawedzerwa: Ida wekwako sezvaunozvida iwe.

Mateo anoisa kukosha pavaHedeni kudarika pavaJuda.

Tarisai Mitemo mishanu yakasiiwa naJesu.

Jesu anosiya chokwadi chakaraswa nemakereke anhasi akanyengerwa nemaJuda akararama munguva yaJesu.

Mitemo mitatu yekutanga inobata kuzara kwehuMwari. (Musoro wekereke. Kwete chikara chine misoro mitatu.|)

Mitemo minomwe yekupedzisira inobata nguva nomwe dzemakereke. (Muviri waKristu).

Mutemo 1. MaJuda mumazuva aJesu kana, makereke evaHedeni akanyengerwa anhasi, hapana anonzwisisa chokwadi pamusoro pekuzara kwehuMwari kuti Jesu ndiye Mwari Wamasimbaose.

Munhu mumwechete ndiye Mwari. “Ndini Iye” hazvingatauri Vanhu vanodarika mumwechete.

EKSODO 20:2 “Ndini JEHOVA Mwari wako”...

Hapana Bhaibheri parakabvira rataura kuti “Vanhu vatatu”.

Mutemo 2. Usaite mufananidzo waMwari.

MaJuda emazuva aJesu, kana makereke evaHedeni anhasi, hapana anonzwisisa kuti Mwari akazviitira mufananidzo wake, Munhu Jesu.

Kuzara kwaMwari kunogara pamuviri muMunhu Jesu.

VAKOROSE 2:9 Nokuti kuzara kwovuMwari kunogara maari (Jesu) pamuviri.

Saka Mwari Munhu Mumwechete.

VAHEBERU 1:3 Iye chadzera chokubwinya kwake, nomufananidzo wake chaiwo ...

Mutemo 3. Musadana zita raMwari pasina.

MaJuda enguva yaJesu, kana makereke evaHedeni nhasi, hapana anonzwisisa kuti Zita raMwari Wamasimbaose ndiJesu Kristu.

Hapana pamazita aMwari eTestamente Yekare anotaurwa muTestamente Itsva.

“Mwari Baba” hazvina kubvira zvataurwa muTestamente Yekare. “Mwari Mwanakomana” hazvina kubvira zvataurwa muBhaibheri.

Mwari weTiriniti haana zita. Hamugoni kuwana zita rimwechete revanhu vatatu.

“Muzita raBaba, reMwanakomana nereMweya Mutsvene” harisi zita. Zvinzvimbo zvitatu.

Zvinonzi inzira yekubapatidza nayo. Asi takaudzwa kuti tibapatidzane muzita, kwete mune imwe nzira.

Mutemo 4. [Nguva yekereke 1] Rangarirai zuva resabata muriite dzvene.

MaJuda emazuva aJesu, kana kereke yevaHedeni nhai, hapana anonzwisisa kuti kereke yechokwadi imwechete yaive nguva yekereke yekutanga yeTestamente Itsva. Mapostora akadzidziswa naJesu Pachake. Vakatanga kereke yekutanga.

Jesu akasiya nguva yekereke yekutanga (zvichimiririra Mutemo wechina kuti varangarire zuva reSabata) nekuti makereke anhasi haaoni mapostora senheyo dzekutanga dzekereke.

Tichiwedzera, vanofunga kuti musi weSvondo ndiwo Sabata.

MaRoman Catholic akaita shanduko iyi yakateedzerwa nevemasangano akabuda mairi.

Svondo ndiro zuva rekutanga revhiki kwete rechinomwe.

Waive musi weSvondo pakadururwa Mweya Mutsvene pavapostora Musi wePentekositi.

Kuvapa zororo kubva kuzvivi zvavo nekusatenda.

Ndiro zororo redu rechokwadi.

Vatungamiriri vemakereke vanotaura nhema dzekuti chokwadi chakatanga nekanzuru yeNicaea muna AD 325 apo Tiriniti yakamanikidzirwa pakereke nemunhu wezvematongerwo enyika Constantine munguva yekereke yechitatu.

Jesu akasiyawo nguva yekereke yekupedzisira (nguva yekereke yedu) nekuti makereke anhasi akaramba chokwadi cheBhaibheri rakaziviswa saka vakatadza kutevera Magwaro. Tiri kufanira kuva mufananidzo wenguva yekereke yekutanga yemapostora.

Mapostora haana kubvira abapatidza muzita raBaba reMwanakomana nereMweya Mutsvene.

Nhasi, makereke anofamba nemativi akasiyana siyana. Imwe neimwe ichiedza kuva huru, irinani, uye ine pfuma kudarika dzimwe.

Rangarirai, Jesu ndiye wekutanga nowokupedzisira.

Mbeu yechokwadi yakatanga kudyarwa nemapostora inofanira kufanana neMbeu yechikwadi inotendwa nenguva yekereke yekupedzisira kana takohwewa mumvura inoya (mvura yekukohwa). Kukohwa kubvisa Mbeu yeHupenyu padavi rayakaberekwa rekereke yakafa. Izvi zvinoitika apo Jesu anotora Mwenga wake panyika, kubva kukereke yakafa inoramba chokwadi cheBhaibheri reKing James, kunosangana naShe kumakore.

 

Zororo kubva kuzvivi raive nenguva yekereke yekutanga raive chii?

Rubapatidzo rweMweya Mutsvene musi wePentekositi.

ISAYA 28:11 Zvirokwazvo uchataura norudzi urwu navanhu vane miromo yorumwe rudzi.”

ISAYA 28:12 “Akati kwavari, Zororo riri pano, zorodzai vakaneta; pano ndipo panokutonhorera; asi vakaramba kuterera.

Kutaura nendimi dzisingazivikanwi dzainzwisiswa nevamwe vanhu chaive chiratidzo chezororo raMwari kubva kuzvivi.

MABASA 2:6 Zvino mutinhiro uyu wakati waitika, chaunga chikaungana chikavhiringidzwa, nokuti umwe neumwe wakavanzwa vachitaura nerurimi rwekwake.

Kutaura nendimi paruzhinji kune zvakunoreva kana zviri kutaurwa zvichinzwisiswa neruzhinji.

1 VAKORINTE 14:23 Naizvozvo kana kereke yese yaungana panzvimbo imwe, vese ndokutaura nendimi, vasina kudzidza kana vasina rutendo vakapinda, havati munopenga here?

MABASA 2:1 Zvino zuva rePendekosita* rakati razadzisika, vese vakange vari pamwe nemoyo umwe.

MABASA 2:3 Zvino kwakaonekwa kwavari ndimi dzakaparadzaniswa sedzemoto, ndokugara pamusoro peumwe neumwe wavo.

MABASA 2:4 Zvino vese vakazadzwa neMweya Mutsvene, ndokutanga kutaura nedzimwe ndimi, Mweya sezvaakavapa kududza.

Mugove weMweya Mutsvene Musi wePentekositi wakabereka kereke yeTestamente Itsva.

Mutemo wechina wezororo reSabata unozadziswa muhupenyu hwedu kana tikatendera Mweya Mutsvene kuzadza hupenyu hwedu nekutitonga kuti tizorore kubva kuzivi zvedu zvatakaita.

Tinogonawo kuzorora kubva kukusatenda kwedu totanga kutenda zvakafanana nezvakatendwa munguva yekereke yekutanga yemapostora.

Kana tangowana zororo kubva kumabasa edu azere zvivi, hatidzokere zvakare kuzvivi nekusatenda kwataimboita.

VAHEBERU 4:10 Nokuti wakapinda muzororo rake iyewo wakazorora pamabasa ake, saMwari pane ake.

Mapostora ndivo boka rakadzidziswa kwazvo sezvo rakadzidziswa naJesu pachake.

Mutemo 6. [Nguva yekereke 3] Usauraya.

MaJuda akauraya Jesu ari munhu.

Kereke yakauraya Jesu ari Shoko raMwari apo vakamanikidzira izwi risimo muMagwaro “Tiriniti” pamusoro pevanoenda kumakereke pakanzuru yeNicaea muna AD 325.

Mazwi asimo muMagwaro akafanana neekuti “Kisimusi”, 25 Zvita”, “Chishanu chakanaka”, “Isita yeSvondo”, “Isita yeMuvhuro”, nezvimwe zvakadaro zvakazotevera.

Ndapota rangarirai, Jesu Munhu (panyama, akaurayiwa nemaJuda) uye Shoko raMwari (Pamweya akaurayiwa nemaRoman Catholic).

Mutemo 7. [Nguva yekereke yechina] Musapomba.

Kuzvisanganisa munhau dzekereke yeRoman Catholic muNguva dzeRima hwaive hupombwe pamweya apo kereke yeRoman Catholic ndiyo mhombwe pamweya yekuna Zvakazarurwa 17. Mhombwe iyi inopa komichi yedzidziso dzayo, haipi Magwaro.

Roman Catholic inosimbirira pakun’ora kwesimba rezvematongerwo enyika kuti itonge Europe.

ChiRoman Catholic chakakura kubva pamweya wehutsinye, kupamba mari kwehushe hweRoma yechipegani.

MaJuda mumazuva aJesu vakasekerera simba reRoma yechipegani, ravaiziva kuti raitadza, mukuda kwavo kuparadza Jesu.

Mutemo 8. [Nguva yekereke yechishanu] Usaba.

Martin Luther akabva kukereke yeRoma asi kukanganisa kwevekwaLuther kwaive kwekuba dzimwe dzidziso dzavo dzisimo muMagwaro.

Semuenzaniso: Tiriniti. Mwari Mumwe muVanhu vatatu.

Kusimudzira Pasita kana mushumiri kumuita musoro wekereke panzvimbo. (Kuteedzera muPrista weRoman Catholic anozviti musoro wekereke panzvimbo.)

Sabata remusi weSvondo. Kisimusi inonzi Kirisi Masi, chigadzirwa cheRoman Catholic chakatanga muna AD 350 naPope Jurio I.

Mapegani aishongedza miti yakayambirwa nezvayo kuna Jeremia 10 kuti tisateedzere tichiti muti weKisimusi.

“Meri Kisimusi”. Renti. Isita Egi. Isita Bhani.

Kutaura kwese kwechiRoman Catholic uku hakumo muMagwaro. Asi vemasangano akabuda mairi vakaba izvi kubva kumaCatholic.

MaJuda akaba hupenyu hwaJesu kubva kwaari pavakati vanoda kuti mhondi isunungurwe kuti Jesu asina mhosva aurawe.

Mutemo 9. [nguva yekereke yechitanhatu] usapupurira wokwako nhema.

Makurusedhi aJohn Wesley ehutsvene aive akanakisa asi vakawanda vakaguma vakutenda kuti vakaponeswa totenda kumabasa nekuenda kukereke kakawanda. Zvakare, hamufaniri kufa makapokana neMuparidzi kana Pasita. Ruponeso rwaive rusisauyi nenyasha kupfurikidza kutenda chete. Vakawanda vaifunga kuti ruponeso rwaibva pakuenda kukereke nguva dzese, kubhadhara mari dzekukereke, musingapesani naPasita.

Kupupura kwenhema kwevaJuda kwaive kuzvipira kwavo kudaidza Kesari weRoma kuti Mambo, kuti vakurudzire mutongi weRoma, Pontiusi Pirato, kuuraya Jesu nekuti aive Mambo anomupikisa.

Mutemo 10. [Nguva yekereke yechinomwe] “Usachiva” wakasiiwa.

Nguva yekereke yekupedzisira yeRaodikia inozvikudza kwazvo, ine makaro uko Evangeri rebudiriro rinoita kuti vanhu vashandire Mwari nekuda kwerudo rwemari, kudekara, kuratidzira hupfumi hwavo sehumbowo hwekuti vakarurama kunaMwari, nekugadzikika munezvemari. Kutenda kwavo kuri mumabhanga avo, kwete kuna Mwari.

Makore 2000 akadarika, mukuda kwavo kuchiva pfuma, maJuda vakanga vashandura Tembere yaMwari kuiita musha wembavha, asi vaifunga kuti vari kushandira Mwari.

Hupfumi hwemuTemberi uhu hwakakwezva mauto echiRoma muna AD 70 pavakaba zvinhu zvemuTembere nekuipisira pasi.

Kushandira Mwari kuti uzviunganidzire pfuma kunyepera kwakaipa, asi vanoenda kumakereke nemaJuda vakazadzwa nekuda kuita izvi zvakanyanya, zvekuti Jesu akasiya izvi. MaJuda, nevasikana vakanyengerwa mukereke, pavanorasikirwa nezvese munguva yeKutambudzika kukuru vachadzokera pundangariro dzavo zvinorwadza.

“Usachiva hushumiri hwekudzidzisa Bhaibheri.”

MaPasita vakasimudzirwa kuita misoro yemakereke avo. Vanoda kuti simba iri riudze makereke zvekuita. Vanodawo kwazvo kunzi vakachenjera. Saka, vanoda kuudza vanhu kuti votenda mune zvipi. Asi havana chipo chekuzivisa zvakavanzika zvakadzama zveMagwaro. Taane ndudzi dzemakereke dzinodarika 2 000 akasiyana nemasangano, ese ari kukwikwidza kuti awane chidimbu chawo chekeke.

Nguva yedu yekereke yekupedzisira inoda kwazvo zvizhinji, zvekuti havagoni kuona kuti vari kuita zvakaipa.

Saka, vanhu mumakereke vakanyengerwa saka vanoramba vasina ruzivo rweBhaibheri. Vanoonekwa sevasikana mapenzi. Vakadzi vakachena. Vakaponeswa asi vakanyengerwa.

Mutemo wechigumi unosiiwa. Nekuda kwei?

Ndiwo Mutemo wekupedzisira, saka unotaura pamusoro penguva yekereke yekupedzisira yatiri.

Munguva yekereke yekupedzisira, tinovimbiswa mvura yekutanga (Moreh muchiHeberu zvinoreva kuti dzidziso).

Asi mapasita vakazvisimudzira zvavasina kunzi vaite neMagwaro.

Saka, vanopa vanoenda kumakereke mvura yeHufudzi zvisimo muMagwaro.

Hufudzi hunoreva kuti kugadzirisa matambudziko anosangana nevanhu.

Vadzidzisi veBhaibheri chete ndivo vanokwanisa kubatanidza Magwaro pamwechete kuzivisa nzira dzakadzama.

MaPasita, paanoti ndivo misoro yemakereke epanzvimbo, vakapara mhosva sezvo vasina chipo chemweya chekudzidzisa Bhaibheri kana tasvika pakunzwisisa zvakavanzika zveBhaibheri zvakadzama zvinodiwa nevanhu kuti vazive pakupedzisira. Vanoenda kumakereke vakanyengerwa vanoramba vachiwedzera kushaiwa zivo yeMagwaro kana tasvika pane zvakaprofitwa nezvakavanzika zvakadzama.

Jesu akasiya mutemo wechina (zvinomiririra nguva yekereke yekutanga) neMutemo wechigumi (unomiririra nguva yekereke yekupedzisira yechinomwe).

Pamusoro pazvose, Jesu ndiye wekutanga nowokupedzisira.

ZVAKAZARURWA 2:8 Nekumutumwa wekereke yeSimirina nyora uti: Zvinhu izvi ndizvo zvinotaura Wekutanga neWekupedzisira, wakava akafa ndokurarama

Wokutanga nowokupedzisira.

Jesu akafa akamuka zvakare kubva kuvakafa.

Kereke yakateedzera nzira imwechete iyi.

Mapostora akadyara Mbeu yechokwadi munguva yeKereke yeKutanga. Chokwadi chakafa paKanzuru yeNicaea muna AD 325 apo Tiriniti yakamanikidzirwa pakereke nevanoita zvematongerwo enyika, Mubati Constantine, munguva yekereke yechitatu. Mbeu yechokwadi yakavigwa mutsvina yeNguva yeRima.

Mashizha echokwadi akatunga kuita mapenyu mugore 1520 munguva yekereke yaMartin Luther akatidzidzisa kuponeswa nekutenda.

Hura hweEvangeri rehutsvene hwakafuridzirwa panyika mumazuva aJohn Wesley mamishinari akapoteredzwa pasi rese, Bhaibheri reKing James Vhezheni riri nheyo dzekutenda kwemaKristu.

Pentekositi yakadzorera simba reMweya Mutsvene nezvipo zvemweya. Asi havana kugona kuzivisa zvakavanzika zveBhaibheri zvakadzama.

William Branham kuAmerica akagonesa kuti Chokwadi chidzorerwe apo, muna 1963, akazivisa zvakavanzika zveZvisimboso zvitanhatu kuna Zvakazarurwa Chitsauko 6.

Zvakavanzika izvi zvakatidzisa kuti totanga sei kunzwisisa micherechedzo nenzira dzemuBhaibheri. Izvi zvinogonesa isu kuti tidzorerwe sevana munguva yeKereke yeChinomwe, kunotenda zvakatendwa nemadzibaba mapostora muNguva yeKereke yekutanga.

Mutemo 5. [Nguva yekereke yechipiri] Kudza baba namai vako.

Hupenyu hwako panyama hwakabva kuvabereki vako, saka vakudze.

Hupenyu hwemweya hunobva kurubapatidzo rweMweya Mutsvene rwakatanga musi wePentekositi kuti Kereke yeTestamente Itsva iberekwe. Mweya Mutsvene ndiwo Mai vedu paMweya.

Baba vedu pamweya ndiJesu watinoziva ari Shoko raMwari.

Chokwadi chakanyorwa chiri Testamente Itsva nemadzibaba mapostora. Vakatanga nguva imwechete yekereke iyo Mwari aifara nayo isuwo tinofanira kutsungirira kuteedzera chimisikidzo cheTestamente Itsva nechimiro chekereke yacho nezvitendero zvacho nepose patinogona napo.

Tinofanira kuvakudza semienzaniso yatinotevera.

Nguva yekereke yekutanga haina kubvira yavaka makereke, vaisanganirana mudzimba dzevanhu. Vaive vasiri mumasangano akasiyana (kutaura kusimo muMagwaro) zvese zvavaitenda mazviri zvaive zvakafanana.

Mai vedu vemweya chikamu cheMweya Mutsvene chakabereka kereke yeTestamente Itsva Musi wePentekositi.mugove wedu weMweya Mutsvene nhasi unotipa chido chekukudza zvakaitika munguva yekereke yekutanga toita zvese nepatinogona napo kuti tidzorerwe kuzvitendero izvozvo.

MaJuda aidaidza Abrahama kuti baba. Akatambira chingwa newaini kubva kuna Merkisedeki aive muPrista.

MaJuda akaramba chingwa newaini zvavakapihwa naJesu, aive muprista mukuru werudzi rwaMerkisedeki. Saka maJuda haana kukudza baba vavo Abrahama.

MaJuda nekuramba kwawo kwakazara zvakatendwa naAbrahama kwakaita kuti vauraye Jesu vadeure ropa rake. Chiitiko chimwechete chaimiririrwa nechingwa newaini. MaJuda akauraya Jesu, Mwanakomana waAbrahama weMweya, vakatadza kuremekedza baba vavo, Abrahama zvakazara.

PaKalvari, Mwari akabvisa maJuda akabva amira kushandisa chitauro chechiHeberu.

ChiHeberu hachisi kuzobatsira nhasi, sezvo maJuda aiziva chiHeberu asi achitadza kuziva Jesu.

Mwari vakanyora Testamente Itsva muchiGiriki nekuti Alexander Mukuru aive aparidzira chiGiriki semuTauro wakajairika muhushe hukuru hwaive nevaHedeni.

Hapana chero rimwechete remazita eTestamente yekare aMwari rakataurwa muTestamente Itsva.

Jehova weTestamente Yekare akava Jesu weTestamente Itsva.

Chimwe ndimnhu chinowedzerwa chinoshamisa.

Ida wekwakwo” waive usiri Mutemo.

Asi nguva yekereke yekupedzisira inokura pahunhu hweruvengo pamusoro pevanhu vasingatendi kuTiriniti, kana Chishanu chakanaka, kana Sabata remusi weSvondo, kana Kisimusi. Kuvenga kwakasarudzika nekuzvidza avo vasingatendi kuti pasita kana Mushumiri kana muPrista kana Vika ndiye musoro wekereke panzvimbo.

Avo vanobapatidza vanhu vakuru chete muzita raJesu Kristu vanozvidzwa vosvibiswa mazita avo nehunhu.

MaPasita emharidzo vanotaura zvisizvo kuti hama Branham havatadzi uye vanotuka vanoda kugadzirisa zvakakanganiswa nehama Branham.

Nhasi vanoenda kumakereke vari kudisa kwazvo kuti vapiwe mushonga werudo kuhama nehama munaShe kune avo vanopokana navo.

Zvimwechetezvo nemaJuda. Vanovengwa nevazhinji asi vanochengetedzwawo neavo vavaine hushamwari navo.

Rudo pakati pehama rwakafanana nehuchi, hunotapira nekunamira.

“Ida wekwako sezvaunozvida” zvinowedzerwa iri yambiro nekuti kana tisingadi zvinotendwa nemunhu, hachisi chikonzero chekuti tivenge naiyewo munhu wacho.

Kuvenga munhu anotevera Magwaro zvakazara, kukanganisa kuri mumakereke.

Motto yemakereke nhasi uno inoti “Kana musingatendi kuTiriniti zvinoreva kuti hamusi muKristu akakwana saka hatina chatinoda kwamuri.

Vaparidzi veMharidzo vanotaura zvimwechete pamusoro peavo vanoda kugadzirisa zvakakanganiswa nehama Branham.

Makereke haadi vamukiri. Vanosarudza kuvatuka, kuvazvidza nekusvibisa hunhu hwavo.

Asi takafanira kuda vavengi vedu.

Vanoenda kumakereke nhasi vakawanikwa nemakereke avo kwete naJesu Kristu, Shoko raMwari.

“Nyasha dzaIshe wedu Jesu Kristu ngadzive nemwi.” — 1 VaKorinte 16:23